Forbes je ustanovio da je konstantni rast inozemne kupovine nekretnina u Hrvatskoj sad došao u fazu stagnacije.
Krajem prošlog tjedna guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je da pada potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj. Pad potražnje Vujčić tumači zatezanjem monetarne politike Europske središnje banke, odnosno rastom kamatnih stopa, jer se stranci zbog kupnje nekretnina uglavnom zadužuju u matičnim zemljama.
Usporavanje konstantnog rasta
Tragom tih izjava u Forbesu su odlučili potražiti podatke o aktivnosti stranaca na hrvatskom nekretninskom tržištu. Iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava vidljivo je da je broj transakcija nerezidenata posljednjih godina značajno porastao – otprilike u skladu s porastom popularnosti Hrvatske kao turističke destinacije.
Na primjer, 2015. godine evidentirano je nešto manje od pet tisuća transakcija stranaca, da bi se iz godine u godinu ta brojka povećavala – izuzev pandemijske 2020. godine. Rekord je za sada, postignut 2022. godine, kada su stranci kupili preko 13 tisuća nekretnina.
> Dr. Đuro Njavro: Porez na nekretnine ugrozio bi socijalnu stabilnost Hrvatske
Premda je, kako vidimo, rast u rasponu od 7 godina bio manje-više konstantan, prošle godine je, ipak, zaustavljen. Došlo je do stabilizacije aktivnosti stranaca na nekretninskom tržištu, te je napravljeno nešto više od 12 tisuća transakcija. Prošlogodišnje usporavanje zaista se može pripisati većim kamatama, ako uzmemo u obzir da je ESB s povećanjem kamatnih stopa – prvi puta nakon 11 godina – krenula u srpnju 2022. godine.
Prednjače stranci
Geografska struktura kupaca nije iznenađujuća. Najbrojniji su Slovenci, Nijemci i Austrijanci. Prema podacima za prošlu godinu slovenski rezidenti napravili su oko 3400, njemački oko 3000, a austrijski oko 1300 transakcija nekretninama. Na listi su i zemlje iz kojih na Jadran tradicionalno dolazi veći broj turista, poput Češke, Slovačke i Poljske. Oko 500 transakcija napravili su i rezidenti susjedne Bosne i Hercegovine, a zanimljivo je da ima kupaca čak i iz Francuske i Španjolske.
>Inflacija u Hrvatskoj 4,8%, znatno iznad prosjeka eurozone
Iz Hrvatske narodne banke dobili smo podatke o udjelu kupoprodaje stranaca u ukupnim kupoprodajama nekretnina u hrvatskoj. Tako su, na primjer, prošle godine stranci napravili oko 9 posto transakcija, dok je ta brojka u dvije ranije godina prelazila 11 posto. No, stranci, u prosjeku, kupuju skuplje nekretnine, pa je tako njihov udio u vrijednosti transakcija bio znatno veći, te se zadnje tri godine kretao između 15 i 20 posto.
Prometi na tržištu nekretnina padaju već dvije godine
Iz HNB-a kažu da prometi na tržištu stambenih nekretnina zapravo padaju već dvije godine, ali ipak ne očekuju značajniji pad cijena.
“Kako je osobito snažno smanjena potražnja nerezidenata, jače su reagirale upravo cijene na jadranskoj obali. Ipak, s obzirom na snažan gospodarski rast i povećanje plaća te rast troškova gradnje, vjerojatno nisu posebno naglašeni rizici znatnijeg pada cijena stambenih nekretnina”, stoji u kratkom komentaru koji smo dobili iz HNB-a.
I nedostatak građevinskih radnika utječe na tržište nekretnina
Hrvatski građevinski sektor još se uvijek nije vratio na razinu iz 2008. godine, kada je bio posljednjih građevinski boom. Veća ponuda novogradnje pomogla bi, naravno, stabilizaciji cijena.
No, ograničavajući faktor u sadašnjoj situaciji jest i veliki manjak radne snage. Dio radnika, posljednjeg desetljeća iselio je u inozemstvo, a uz to su se pojavili dodatna potreba za radnom snagom zbog obnove nakon potresa.
Zbog takve situacije, sasvim sigurno brojni projekti, koji su možda bili planirani, nikada nisu ušli u realizaciju. Konzultantska kuća Horváth napravila je istraživanje u kojem je sudjelovalo tridesetak članova uprava građevinskih kompanija. Istraživanje je pokazalo da su nedostatak radnika, visoke cijene rada i materijala ključni problemi koji trenutno muče građevinski sektor.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
