Tijekom 2014. godine Hrvatska je uspjela usuglasiti s Europskom komisijom ključne dokumente koji su uvjet za povlačenje europskih sredstava u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.
Krajem listopada Komisija je usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom, ključni dokument za korištenje sredstava iz europskih fondova u razdoblju 2014-2020.
Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020.
Zatim je u prosincu slijedilo usvajanje hrvatskog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, koji otvara put za povlačenje 6,81 milijardi eura raspoloživih europskih sredstava te Operativnog programa za povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i Inicijative za zapošljavanje mladih, poznate i pod nazivom Garancija za mlade u visini 1,8 milijardi eura.
To je ukupno više od 8,5 milijardi eura koje se mogu utrošiti za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, rješavanje otpada, izgradnju vodno-komunalnih sustava, za izravne poticaje poduzetnicima kao potpora za inovativnost, primjenu novih tehnologija i za jačanje konkurentnosti, poticanje i financiranje programa za učinkovitost javne uprave, borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva, za prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta rada.
Sada je na Hrvatskoj da osmisli i razradi konkretne projekte koji se mogu financirati tim sredstvima.
Na raspolaganju 11 milijardi eura
U sljedećoj godini predstoji usuglašavanje Programa za ruralni razvoj, koji omogućava povlačenje dvije milijarde eura te Program za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju oko 250 milijuna eura u sljedećih sedam godina.
Hrvatska iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ima ukupno oko 11 milijardi eura. Ta se sredstva mogu potrošiti do 2023. godine, zbog pravila N+3, koje predviđa da se sredstva ugovorena u jednoj godini moraju potrošiti u sljedeće tri.
Ta sredstva daju nadu da bi se Hrvatska napokon mogla izvući iz recesije, koja traje već šest godina.
Ekonomske prognoze nisu previše optimistične. Komisija za sljedeću godinu predviđa tek neznatni rast od 0,2 posto u Hrvatskoj, a nešto snažniji rast od 1,1 posto tek 2016. godine. I te se projekcije zasnivaju na oporavku investicija, koje se uglavnom mogu financirati europskim sredstvima.
Izlaskom iz recesije i snažnijim rastom BDP-a, Hrvatska bi znatno lakše ispunila zahtjeve Europske komisije u pogledu prekomjernog proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od početka ove godine, u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.
Međutim, gotovo da nema nikakvih izgleda da se takav plan i ostvari. Prema jesenskim prognozama Europske komisije, deficit bi ove godine mogao iznositi 5,6 posto BDP-a, sljedeće bi godine mogao blago pasti na 5,5 posto, a 2016. se ponovno vratiti na 5,6 posto BDP-a.
