Žestoke kritike porezne reforme: Malim iznajmljivačima 600% više poreza, još manje Hrvata će moći na more

reforme
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Nedo Pinezić, nekadašnji predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK, privatni iznajmljivač s Krka koji promiče vrijednosti obiteljskog turizma u Hrvatskoj snažno se obrušio na prijedlog porezne reforme koji se tiče upravo nekretnina i obiteljskog smještaja. I Davor Nađi iz stranke Fokus protivi se prijedlogu porezne reforme, kao i Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pinezić govori kako je riječ o poreznom linču iznajmljivača i poručuje kako će se porezno opterećenje malim iznajmljivačima podignuti za čak 633.4 %.

Malim iznajmljivačima porezno opterećenje veće za više od 600%

”Kad se pribroje druga davanja, kao sto je dvostruka pričuva za smještaj u zgradama koji je dobio privolu susjeda, zatim paušalna turistička pristojba i članarina po krevetu, porez na nekretnine po smještaju u domaćinstvu koji nije iznajmljen dugoročno (10 mjeseci najmanje), uz druge parafiskalne namete poput veće cijene zbrinjavanja otpada, RTV pristojbe…, morat će se značajno povećati cijene smještaja.

>Novotny o porezu na nekretnine: ‘Mlitav zakon koji neće riješiti probleme’
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Značajno povećanje cijene smještaja može nekome biti dobra stvar s pozicije konkurentnosti, na primjer hotela. Ali…Najranjivije skupine na jednoj i drugoj strani ovakve porezne presije su obitelji s malom djecom. Iznajmiti dvije hotelske sobe za roditelje i dvoje djece jednako je cijeni luksuzne vile s bazenom u ljetnoj sezoni”, komentira Pinezić na Facebooku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj prijedlog porezne reforme rezultirat će manjim dolascima obitelji s djecom na ljetovanje

Smatra da će ovaj prijedlog porezne reforme koji mora biti još i izglasan u Hrvatskom saboru rezultirati manjim dolaskom obitelji s djecom u turističke apartmane.

>Porez na nekretnine: Ovih 11 stvari morate znati

”Ljudi će u teškoj ekonomskoj situaciji koja trese cijelu Europu, potražiti sebi priuštivo rješenje za godišnji odmor. To neće biti skupi hoteli ni (pre)skupi apartmani a na koncu možda neće biti ni Hrvatska.

Kumulativni gubitak prihoda od turizma, prihoda turističke pristojbe ali i poreza na dohodak osjetit će se vrlo brzo. Konačna posljedica će biti (sto je možda i prikriveni cilj reforme), odjavljivanje registriranih, kategoriziranih turističkih kapaciteta u domaćinstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ti kapaciteti ipak ne mogu dugo ostati prazni zbog ostalih troškova kao sto je porez na nekretnine, troškovi održavanja i slično.

Zbog prevelikog rizika iznajmljivanja podstanarima, ali i zbog manje potražnje u turističkim mjestima, te i dalje visokih cijena najma na atraktivnim lokacijama, takvi stanovi – bivši apartmani, imat će drukčiju sudbinu”, analizira Pinezić.

Nije, kaže, siguran da je iznesenoj poreznoj reformi prethodila ozbiljna, neutralna analiza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A analizu je napravio sam na temelju primjera prosječnog hrvatskog domaćinstva koje iznajmljuje smještaj turistima.

>Primorac branio poreznu reformu, predstavnici poslodavaca i sindikata iznijeli svoje prijedloge

Analiza davanja u obiteljskom smještaju

Prosječno hrvatsko domaćinstvo koje iznajmljuje smještaj turistima ima:
6 kreveta
5.500,00 eura prihoda
Plaća:
Porez na dohodak po krevetu najmanje 150,00 (prijedlog)
900,00 eura
Turističku pristojbu po krevetu 60 eura (prosjek)
360,00 eura
Turistička članarina po krevetu 6 eura (upitna legitimnost plaćanja članarine ako ne možeš dragovoljno biti član već po sili zakona)
36 eura
Komunalnu naknadu po koeficijentima za poslovne prostore
(između 2 i 3 eura po m2) 100m2 x 2,5 eura
250 eura
Odvoz otpada za iznajmljivače se računa x 2,5 na mjesečnoj bazi pa za 6 osoba to iznosi negdje između 14 i 20 eura
240 eura
RTV pristojba dodatna za smještajne jedinice (upitna zakonitost) i to za 12 mjeseci
120 eura
Dvostruka pričuva za smještaj u zgradama s više od 4 stana cca 0,50 eura pa puta 2 i puta 100 m2 1.200 eura godišnje (umjesto 600 eura)
600 eura
Fiskalna i parafiskalna davanja iznose
2.506 eura
Ako se koristi posredovanje turističkih agencija, OTA platformi, ukupan trošak s PDV-om je prosječno 20 % (starije osobe, umirovljenici koji nisu vični digitalnom marketingu su prisiljeni)
1.100 eura
Usluge čišćenja po smjeni 150 eura, na bazi 6 smjena
900,00 eura
Ukupan trošak bez struje, vode, poreza na nekretnine i telefona iznosi
4.600 eura
Ostatak
900 eura…

Pavliček o kontinentalnom turizmu

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista u emisiji Otvoreno rekao je da je apsurdno u zemlji koja je ovisna o turizmu tako oporezivati ljude.

“Uvesti ovoliki porast poreza na kratkoročni najam će dio iznajmljivača odvratiti od apartmana, ali to neće značiti da će pasti cijena stanova u Dalmaciji, s druge strane to će uništiti kontinentalni turizam”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dao je primjer Vukovara u kojem je 1.100 ležajeva. ”Kada se oduzme hotel i hostel, te učenički dom, ostaje 600 ležajeva, a od njih, 75 posto drže fizičke osobe u višestambenim zgradama. Oni će imati problem”, kaže.

Foto: Fah

Nađi: Divljačko dizanje poreza na male paušalne iznajmljivače će poskupiti ljetovanje Hrvatima!

Davor Nađi iz stranke Fokus također je uputio snažne kritike prijedlogu porezne reforme.

Tvrdi da će ‘divljačko dizanje poreza na male paušalne iznajmljivače poskupiti ljetovanje Hrvatima i da je to i ”nastavak vladine politike gaženja malih da bi se pomoglo velikima”.

”Iako se u zadnje vrijeme digla frka zbog uistinu povoljnog poreznog tretmana malih iznajmljivača, probajte na kratko se zaustaviti i razmisliti da to nije tako bilo do sada. Koje bi bile cijene noćenja na Jadranu da imamo recimo 300 000 ili 500 000 apartmana manje, a da je potražnja ista? Koliko Hrvata bi si moglo priuštiti ljetovanje na Jadranu?”, piše Nađi na Facebooku.

”Upravo povoljan porezni tretman malih iznajmljivača uz veliku potražnju je osigurao dovoljan rast ponude da cijene ostanu prihvatljive barem dijelu građana, a dio građana na taj način ima i vlastiti smještaj. Na taj način ljudi manje platežne moći imaju povoljniju alternativu hotelima koji često u sezoni budu cjenovno izvan dosega većini građana RH.

fokus
Foto. fah

Sada kad zbog dizanja poreza malim iznajmljivačima (uz paušalni porez koji raste do 6 puta, nekima raste i porez na nekretnine do 2 puta) dođe do porasta cijena te vrste smještaja, hoteli i kampovi će postati cjenovno konkurentniji što ide u prilog velikima kontra malih.

Drugi benefit povoljnog poreznog tretmana malih iznajmljivača je bio i da na taj način se velik dio zarade od turizma slijeva običnim građanima, a ne hotelskim kompanijama. Da se razumijemo, ok je da novac ide hotelskim kompanijama.

Ali građani bi od toga imali više koristi da više građana ima naviku kupnje udjela u njima. No ljude se godinama obeshrabrivalo (i porezno) od ulaganja na burzi i sad smo tu gdje jesmo. Nadam se ipak da će se to promijeniti jer zarada od turizma može biti i veća kroz ulaganje na burzi od ulaganja u iznajmljivanje nekretnina”, piše Nađi.

Ovo nije veća pravednost poreznog sustava

Zanimljivo je, piše Nađi, da se cilj dizanja poreza malim iznajmljivačima iznad poreza dugoročnog najma, a to je da se više nekretnina prebaci u dugoročni najam, nije pokušao postići smanjenjem poreza na dugoročni najam.

”Ne, taj porez je ostao isti. A malim iznajmljivačima se diže paušalni porez i do 6 PUTA! Plus porez na nekretnine raste do 2 PUTA!

Istina, potrebna je veća pravednost poreznog sustava. Ali ovo nije to. Ovo je samo guljenje građana da bi se napunila državna blagajna. Da se stvarno želi pravedan porezni sustav, onda bi se ovaj porezni zakon bacio u smeće i napisao novi otpočetka”, poručio je.

> Grubišić: Sve je pod kontrolom politike

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.