Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Bučju pokraj Pakraca obilježena je 30. godišnjica stradanja vojnih i civilnih zatočenika zloglasnog logora Bučje.
> Zna li možda Milorad Pupovac gdje počiva hrvatski mučenik dr. Ivan Šreter?
Od kolovoza 1991. pa do razmjene, koja je obavljena na današnji dan prije 30 godina, kroz taj logor prošlo je oko 300 uglavnom hrvatskih civila, među kojima je bilo i žena i djece. Troje zatočenika je ubijeno, a 21 je nestao.
Pobunjeni Srbi na barikadi u selu Kukunjevac 18. kolovoza 1991. zarobili su i dr. Ivana Šretera, ravnatelja bolnice u Lipiku. Odveden je u taj zloglasni logor Bučje gdje je trpio strašna mučenja. Dr. Šreter jedna je, od još uvijek, nestalih osoba u logoru Bučje čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.
“U Bučju smo bili od 28.8. do 15.12., poslije smo bili u Gradiškoj do 16.1. Znate li što je logor, logor je logor. To je mučenje, paćenje, a na ovom je mjestu bio logor. Tu smo mi paćeni, mučeni i odvedeni su neki, njih nema ni dan danas, nema ih nigdje”, navodi za HRT Josip Cah, predsjednik Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje.
Pismo nestalom tati
“Ovo mjesto zaboravljeno ne će biti dok god su živa djeca poginulih i nestalih hrvatskih branitelja živa. Obećavam, pričat ćemo! Dok sam živa, obećavam! Ne će se zaboraviti traume i torture koje su prošli naši branitelji, naš očevi. Ma naši svi. Ne će biti zaboravljeno obećavam!”, poručila je Ivana Richter, kći nestalog hrvatskog branitelja Bohumila Dostala.
Pročitala je pismo svom još uvijek nestalom ocu:
Srbočetnički i partizanski zločini
Podsjetimo, U Bučju je za vrijeme Domovinskog rata bio zloglasni srbočetnički logor kroz koji je prošlo oko 300 hrvatskih branitelja i civila i gdje su se zbila njihova stravična mučenja i smaknuća. Za ovaj logor veže se i sudbina mirotvorca dr. Ivana Šretera. Nikada nije rasvijetljeno što se s njime zbilo niti su pronađeni njegovi ostatci.
Za zločine u Bučju nitko nije odgovarao kao niti za mnogobrojne druge srpske i partizanske zločine.
No Bučje je vezano i za II. svjetski rat. U tom selu su se od 1944 godine provodila prijeka suđenja i smaknuća strijeljanjem i vješanjem uglednih Pakračana te u selu postoje neobilježeni grobovi Hrvata iz tog doba. Godine 1991. tragična hrvatska povijest samo se ponovila i nastavila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
