Danas je u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu završio dvodnevni znanstveni skup povodom 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, društvenog, političkog i kulturnog pokreta kojemu je cilj bio legitimacija hrvatskog nacionalnog identiteta u bivšoj Jugoslaviji.
Izlagači su govorili o protagonistima Hrvatskog proljeća, kontekstu i njegovoj važnosti za stvaranje samostalne i neovisne države.
Bio je to jedan od prijelomnih trenutaka u hrvatskoj povijesti, a sve je kulminiralo prije 50 godina.
Posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda ima upravo 1971., piše HRT.
– To je godina uz koju svi mi vežemo mnoštvo sjećanja, mnoštvo nadanja, ali nažalost i mnoštvo boli i razočaranja. Nerijetko se u hrvatskom javnom postoru ’71. godina se smatra godinom kada je u drugoj polovici 20. stolježa započela aktivna borba za samoodređenje, rekao je Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest.
Počeo je proces koji je 20 godina poslije doveo do stvaranja samostalne Hrvatske. No, Hrvatsko proljeće ne treba vezati samo uz 1971., bio je to višegodišnji proces, istaknuto je na znanstvenom skupu.
– Hrvatsko proljeće je jako dugo i tamo je cvijeće cvjetalo i prije tog proljeća. Vidimo tamo odmah poslije rata taj otpor režimu i totalitarizmu, nikad nije prestajao i bilo je ljudi koji su se borili, koji su robijali za tu svoju ideju i pokušaj očuvanja identiteta, borbu za jezik, rekao je Ivica Lučić, povjesničar.
Štiteći nacionalni identitet, uz svoj je narod uvijek bila Matica hrvatska, a posebno je to bilo vidljivo tijekom Hrvatskog proljeća.
– Matica hrvatska i njen program bio je sastavljen u nekoliko parola. Hrvatska kao samostalna država, hrvatska vojska na području Republike Hrvatske, hrvatski jezik kao jedini službeni jezik u cijeloj RH, rekao je Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske.
Znanstveni skup koji će pružiti pogled na događaje u vezi s Hrvatskim proljećem, i to iz različitih perspektiva, nastavlja se i sutra.
