Priča o početnom bijelom polju na hrvatskom grbu često je bila predmetom javnih rasprava. Štoviše, isticanje takvog grba postalo je i predmetom na hrvatskim sudovima. Početno bijelo, odnosno srebrno polje na povijesnom grbu Hrvatske, nerijetko je bilo i tema gotovo orkestrirane medijske hajke koja mu se suprotstavljala. Podsjetimo na neke slučajeve kada je radi isticanja ovog grba intervenirala policija, pa i hrvatsko sudstvo.
HAZU i deklaracija u povijesnom hrvatskom grbu
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je prošloga četvrtka znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu. Na skupu je javno proglašena i Deklaracija HAZU o povijesnom hrvatskom grbu kojom najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija donosi svoj znanstveno utemeljeni stav isključivo o hrvatskom povijesnom grbu i njegovim varijantama.
“Šahirani grbovi Hrvatske s početnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem prisutni su i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća. Stoga su prijepori vezani za početno polje (bijelo ili crveno) – što podrazumijeva to da bi uporaba jedne varijante isključivala drugu – lažna dvojba. Historiografske spoznaje potvrđuje višestoljetna praksa isticanja različitih varijanata šahiranoga grba”, istaknuli su iz HAZU.
Dodaju da su se od početka 21. stoljeća teze u javnosti počele nametati ponavljanjem netočnih tvrdnja i iz njih izvedenih lažnih zaključaka.
“Uglavnom je riječ o zlonamjernim medijskim problematizacijama početnoga srebrnog (bijelog) polja hrvatskoga povijesnoga grba koje ga vezuju isključivo uz razdoblje II. svjetskog rata. Pritom se inačica s početnim srebrnim poljem netočno proglašava grbom i simbolom Nezavisne Države Hrvatske.”
>HAZU napokon skinuo stigmu s hrvatskog grba s bijelim poljem: Sve je jasno!
U Zagrebu 2010. zbog crteža grba privedena djeca
Radi evidentnog manjka informacija i znanja, mnogi su ‘posezali’ za prijavama vidljivosti zastava s bijelim početnim poljem u javnosti.
Da prijava radi povijesnog hrvatskog grba nisu bila pošteđena ni djeca, potvrđuje slučaj iz 2010. godine. Radi se, naime, o djeci iz Osnovne škole Ivana Meštrovića na zagrebačkom Jarunu. Dječake, koji su na kacigi vojnika na jednom navijačkom muralu naslikala takav grb, netko je prijavio policiji.
Srećom, privedeni dječaci ubrzo su pušteni. Objašnjenje: ono što su učinili nije bilo ni po čemu sporno.
Slučaj stranke ‘Neovisni za Hrvatsku’
Policija je 2019. godine dvaput intervenirala u prostorije stranke Neovisni za Hrvatsku, a povod je bila zastava s prvim bijelim poljem na grbu.
Ravnatelj policije Nikola Milina kazao je tada da policija neće podnositi prijavu protiv Brune Esih i Tomislava Jonjića zbog toga što su iz prostora stranke u Jurišićevoj ulici u centru Zagreba izvjesili zastavu koja na grbu ima prvo bijelo polje.
“Izašli smo na mjesto događaja, to je naša obaveza na svaku dojavu građana. Utvrđeno je da nema elemenata kaznenog djela djela niti prekršaja”, kazao je Nikola Milina.
Hasanbegović: ‘Obrazac denuncijanstva naslijeđen iz SR Hrvatske’
Konkretan slučaj komentirao je tada za RTL televiziju povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović.
“Ne znamo tko nas je prijavio, netko anoniman. Stari je to obrazac denuncijanstva naslijeđen iz Socijalističke Republike Hrvatske. A to primjenjuje policijska uprava. Zbog čega? Da je izvješena hrvatska zastava?
Zašto bismo je maknuli? To je potpuno prikladno iz načelnih razloga, isticati hrvatska povijesna obilježja. Ako baš hoćete, to isticanje koincidira s odlukom hrvatskog iseljeništva prije nekoliko dana kada je značajan broj relevantnih udruga tu zastavu proglasio zastavom hrvatskog iseljeništva”, rekao je u travnju 2019. Hasanbegović.
‘Kompleks nametnut hrvatskom narodu’
Kao razlog postavljanja zastave naveo je da je potrebno “ukloniti kompleks koji je nametnut hrvatskom narodu”.
Iako je tendencija bila prikazati postavljanje zastave političkim pitanjem uoči europskih izbora 2019., Hasanbegović je kazao da to nije predizborno ni poslijeizborno, već načelno pitanje.
“Gospodinu Božinoviću upućujem pitanje zašto se u ovom trenutku vodi desetak prekršajnih postupaka protiv ljudi koji su istaknuli hrvatsku zastavu”, upitao je tada Hasanbegović.
MUP 2023.: ‘Utvrđene određene nepravilnosti u postupanju službenika’
“Na dan 30. svibnja 2023. godine na području Republike Hrvatske zabilježene su četiri dojave koje se odnose na isticanje zastave s početnim bijelim poljem, od kojih se tri odnose na područje Policijske uprave zagrebačke. Postupanjima policije nisu utvrđena obilježja prekršaja”, pojasnili su iz MUP-a za medije 2023.
Dodali su kako su obavljene provjere vezano uz okolnosti policijskog postupanja. Iz MUP-a su napomenuli da su “utvrđene određene nepravilnosti u postupanju policijskih službenika koji se odnose na nepotrebno oduzimanje zastave od građanina”.
Ročište na sudu u Splitu 2024.
U lipnju 2024. godine održano je ročište na Općinskom sudu u Splitu u slučaju novinarke Slobodne Dalmacije Tanje Šimundić Bendić, koja je tužila udrugu U ime obitelji.
Naime, na portalu Narod.hr 2019. godine objavljen je članak u kojem je objašnjeno kako zastava za koju je Šimundić Bendić tvrdila da je ‘ustaška’, to zapravo nije. Nakon toga smo objavili članak s činjenicama o Šimundić Bendić, koje su sve bile ranije objavljene u medijima. Uslijedila je tužba novinarke.
Na ročištu je svjedočio Zlatko Hasanbegović. On je s povijesnog odnosno znanstvenog aspekta pojasnio heraldički netočne činjenice koje je Šimundić Bendić iznijela u svom članku.
>Novinarka tužila UiO: Hasanbegović svjedočio o hrvatskim zastavama
”Postoje dva pojma, povijesni hrvatski grb u različitim inačicama kao sastavni dio hrvatske heraldičke tradicije i službeni grb RH koji u sebi sadrži tj. podloga mu je jedna od inačica hrvatskog povijesnog grba uz neke dodatke koji predstavljaju posebne heraldičke elemente koji predstavljaju grbove pojedinih hrvatskih pokrajina, a koji su onda u cjelini sastavni dio službenog grba RH. Upravo grb koji je u raspravnoj dvorani, ističem da je to službeni grb koji u sebi sadržava sve elemente i inačice povijesnog grba”, objasnio je Hasanbegović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.