Novinarka tužila UiO: Hasanbegović svjedočio o hrvatskim zastavama

Hasanbegović
Foto: Narod.hr, HNS, snimka zaslona (YouTube)/Montaža: Narod.hr

U petak je održano ročište na Općinskom sudu u Splitu u slučaju novinarke Slobodne Dalmacije Tanje Šimundić Bendić, koja je tužila udrugu U ime obitelji. Na portalu Narod.hr 2019. godine objavljen je članak u kojem je objašnjeno kako zastava za koju je Šimundić Bendić tvrdila da je ‘ustaška’, to zapravo nije. Nakon toga smo objavili članak s činjenicama o Šimundić Bendić, koje su sve bile ranije objavljene u medijima. Uslijedila je tužba novinarke. Udrugu UiO zastupa Odvjetničko društvo Krešimir Mateković i partneri, po odvjetniku Darku Varnici. Na ročištu je svjedočio povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović. On je s povijesnog (znanstvenog) aspekta pojasnio heraldički netočne činjenice koje je Šimundić Bendić iznijela u svom članku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Tko je novinarka koja je prvu službenu zastavu Republike Hrvatske proglasila ‘ustaškom’?
Hasanbegović
Foto: Narod.hr

 

> (VIDEO) Neki mediji i dalje proglašavaju ‘ustaškom’ prvu službenu zastavu Republike Hrvatske koju je podigao dr. Franjo Tuđman

Što je to povijesni hrvatski grb?

Hasanbegović je pojasnio da je povijesni hrvatski grb, koji je dio hrvatske tradicije, tzv. šahirani grb s 25 polja koji se pojavljuje kroz povijest od 15. stoljeća do danas u različitim heraldičkim inačicama vezano za prvo bijelo, srebrno ili crveno polje.

Na upit suda upotrebljava li se i danas povijesni hrvatski grb kao službeni grb RH Hasanbegović je odgovorio da je samo jedan službeni grb RH i propisan je Ustavom. A elementi povijesnog hrvatskog grba, koje je Hasanbegović ranije opisao, su sastavni dio i službenog grba RH, navodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska zastava s povijesnim hrvatskim grbom s prvim bijelim (srebrnim) poljem.
>Novinarka koja je prvu službenu zastavu RH proglasila ‘ustaškom’ Narod.hr-u prijeti tužbom

Razlika između službenog grba RH i hrvatskog povijesnog grba

Hasanbegović je pojasnio razliku između službenog grba RH i hrvatskog povijesnog grba. Podsjetimo da se u čl. 1. Zakona o grbu, zastavi i himni RH iz 1990., a koji je na snazi i danas, navodi da se uređuje opis povijesnog hrvatskog grba. Dok se u čl. 7. istog Zakona točno navodi da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje.

”Postoje dva pojma, povijesni hrvatski grb u različitim inačicama kao sastavni dio hrvatske heraldičke tradicije i službeni grb RH koji u sebi sadrži tj. podloga mu je jedna od inačica hrvatskog povijesnog grba uz neke dodatke koji predstavljaju posebne heraldičke elemente koji predstavljaju grbove pojedinih hrvatskih pokrajina, a koji su onda u cjelini sastavni dio službenog grba RH. Upravo grb koji je u raspravnoj dvorani, ističem da je to službeni grb koji u sebi sadržava sve elemente i inačice povijesnog grba”, pojasnio je Hasanbegović.

Službeni grb RH
>Branitelji i stradalnici Domovinskog rata apeliraju na novinarsku etiku: Nećemo dopustiti da se hrvatski grb zbog različite boje prvog polja sotonizira

Ustaški grb i hrvatski povijesni grb – postoji li poveznica?

Na sudu su bili prezentirani i navodi iz Zakonske odredbe o državnom grbu… iz 1941. s ciljem da se pojasni je li opis državnog grba iz NDH (tzv. ustaški grb) odgovara opisu hrvatskog povijesnog grba. Hasanbegović je pojasnio da je u opisu državnog grba iz NDH opisana jedna od inačica hrvatskog povijesnog grba kakav se pojavljuje tijekom povijesti. Uz iznimku koja se navodi u st. 2. gdje se opisuje i dodatno obilježje koje se ne pojavljuje do tada u različitim inačicama hrvatskog povijesnog grba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, Hasanbegović je pojasnio kako izgleda ustaški grb, zaključivši kako, u heraldičkom smislu, on nema nikakve dodirne točke s hrvatskim povijesnim grbom.

Podsjetio je i kako se pojam tzv. ustaškog grba u hrvatskom javnom medijskom prostoru koristi, kao i u stanovitim krugovima, kao ideološka etiketa za demonizaciju jedne od inačica hrvatskoga povijesnoga grba. Između ostaloga i iz razloga što u heraldičkom smislu, ono što bi se moglo nazivati ustaškim grbom je službeni grb Ustaškog pokreta. A on sadrži potpuno različite heraldičke elemente i po svom izgledu se ne može dovoditi u vezu s bilo kojom od inačica hrvatskoga povijesnoga grba.

>Dr. sc. Mario Jareb: Grb koji je zadarski Tornado naslikao na kacigi vojnika nije grb NDH, kao što tvrdi vijećnica SDP-a u Zadru

Kako izgleda ustaški grb?

Ustaški grb se sastoji od slova U i stilizirane bombe unutar toga slova. Svakom je laiku i bez da zna išta o heraldici jasno da pojmovi ”ustaški grb” i jedna od inačica hrvatskoga povijesnoga grba nemaju nikakve, u heraldičkom smislu, dodirne točke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za napise u medijima koji navode da ustaška trobojnica predstavlja hrvatsku zastavu koja u sebi sadrži povijesni hrvatski grb s prvim bijelim poljem, Hasanbegović je rekao da s heraldičkog i leksikološkog stajališta predstavljaju besmislicu.

Hasanbegović je naveo kako takvo nazivlje ima i uvredljivu konotaciju. Budući da se hrvatskim povijesnim obilježjima u modernoj hrvatskoj državi nameće hipoteka zločina, odnosno dovodi u vezu sa zločinima iz prošlosti. ”Nema nikakve sumnje, osim što je riječ o neistini, da korištenje takvih etiketa šteti ugledu RH”, istaknuo je.

U lipnju 1990. ispred Hrvatskog sabora na jarbol je podignuta zastava s prvim bijelim poljem

Zastava koja se u stanovitim krugovima navodi kao tzv. ustaška zastava, budući da je njezin sastavni dio bila jedna od inačica povijesnoga hrvatskoga grba, u konkretnom slučaju s prvim bijelim (srebrnim) poljem, je od lipnja 1990. nakon ustavnih promjena pa sve do prosinca 1990. kada je donesen novi Ustav RH, na široko u različitim prigodama isticana kao službena zastava RH. A ta praksa je i službeno potvrđena u lipnju 1990. godine kada je upravo ta zastava, koju stanoviti krugovi etiketiraju kao tzv. ustašku zastavu, službeno u sklopu svečane manifestacije podignuta na jarbol ispred Hrvatskog sabora u nazočnosti postrojbi MUP-a i predsjednika RH Franje Tuđmana.  

Na fotografiji koja je svjedoku prezentirana, a koja prikazuje navedeni događaj iz lipnja 1990. vide se i pripadnici MUP-a. Oni na svojim odorama također imaju isti grb, s prvim bijelim poljem. Taj grb, Hasanbegović je ponovio, koji određeni mediji i krugovi predstavljaju kao ustaški grb, nema nikakve heraldičke povezanosti s ustaškim grbom kao što to nema ni bilo koji drugi povijesni grb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>(VIDEO) Neki mediji i dalje proglašavaju ustaškom prvu službenu zastavu Republike Hrvatske koju je podigao dr. Franjo Tuđman

Zašto je donesen novi Zakon o grbu 1990. godine?

Hasanbegović je, iz aspekta svoje povijesne struke, rekao da je 1990. donesena politička odluka o tome kako treba izgledati službeni grb odnosno zastava RH. Naveo je i da to nije samo hrvatski specifikum, odnosno da takve situacije postoje u brojnim zemljama na svijetu.

”U javnoj, privatnoj i nepotrebnoj uporabi pojavljuju se službeni grbovi i zastave pojedinih zemalja, ali i različite inačice povijesnih grbova i zastava tih zemalja uključujući i hrvatsku situaciju”, navodi.

Na upit tužiteljstva je li taj Zakon o grbu iz prosinca 1990. bio na snazi i 2019. godine. Hasanbegović je odgovorio potvrdno. No, istakao je bitnu činjenicu: ”Taj Zakon govori isključivo o izgledu službenog grba RH i zastave te načina njihova korištenja. ”Taj  Zakon ni na koji način ne propisuje zabranu isticanja bilo koje inačice hrvatskoga povijesnoga grba i zastave. Dakle, te dvije činjenice nisu ni u kakvoj vezi ni korelaciji”, zaključio je Hasanbegović.

>Ustaška zastava i pjesme: Štete samo klubu, sebi i u konačnici cijeloj republici

Podsjetimo, 2019. godine u splitskom kvartu Gripe, u Osječkoj ulici, netko je na vanjskoj strani dječjeg igrališta izvjesio zastavu na kojoj se ističe grb s prvim bijelim poljem. Novinarka Tanja Šimundić Bendić u članku Slobodne Dalmacije navodi da je riječ o zastavi poznatoj kao ”ustaška trobojnica”. Šimundić Bendić sama je fotografirala navedenu zastavu. Do dana današnjeg se ne zna tko je zastavu izvjesio, a prema saznanjima Narod.hr-a, u navedenoj ulici nikada prije, a ni poslije nije bilo sličnih ”incidenata”.

Narod.hr prvo je objavio članak u kojem objašnjavamo kako nije riječ o ustaškoj zastavi. Zatim smo objavili članak o novinarki Šimundić Bendić s činjenicama o njoj koje su sve bile ranije objavljene u medijima. Nakon toga spomenuta novinarka je nazvala glavnu urednicu portala i prijetila tužbama. Na zahtjev urednice poslala je dopis e-mailom, koji smo i objavili. Šimundić Bendić tužbu je podigla zbog korištenja njezine fotografije u članku Narod.hr-a i zbog navodnih uvredljivih komentara ispod članka.

Suđenje se nastavlja u studenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.