DR Kongo od 2016. ima na snazi suspenziju međunarodnog posvajanja djece, legalizaciju isprava iz Konga zaobišli su i oslobođeni Hrvati i hrvatski sudovi iako postoje jasne upute, DR Kongo ne dopušta posvajanje djece ‘transrodnim’ osobama… sve su to činjenice. No, u slučaju osmero Hrvata sud u Zambiji odlučio je kako dokumenti o posvajanju nisu lažni i pustio ih na slobodu. Što je onda s ovim činjenicama?
“Sutkinja je navela da nije dokazano da su naši državljani trgovali djecom niti da su dokumenti o posvajanju lažni. Od početka procesa je Hrvatska štitila prava svojih državljana poštivajući hrvatski ustav, međunarodne propise, ali i zambijsko pravosuđe. Štitili smo i prava četvero djece koja su stekla hrvatsko državljanstvo. Koliko znamo vode se daljnji administrativni postupci i vidjet ćemo kako će teći ovaj postupak njihovog spajanja s djecom i što skorijeg povratka u Hrvatsku”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
Postavlja se pitanje kako je moguće da dokumenti nisu lažni, kad znamo nekoliko važnih informacija, a koje se tiču i ovog slučaja.
Suspenzija međunarodnog posvajanja djece
DR Kongo od 2016. ima na snazi suspenziju međunarodnog posvajanja djece, kako to u svom Godišnjem izvješću o međunarodnom posvajanju navodi američko Ministarstvo vanjskih poslova. Naime, DR Kongo je promjenom Obiteljskog zakona 15. srpnja 2016. suspendirao izdavanje dozvola za izlazak djece iz države radi međunarodnog posvajanja te je time, kako se navodi Izvješću, onemogućio zakonito posvajanje djece iz Konga. U Izvješću se također navodi da su predstavnici SAD-a imali sastanak s predstavnicima kongoanskog Ministarstva pravosuđa te da su ih zatražili objašnjenja oko rješenja o posvajanju koja, unatoč ovakvoj promjeni Obiteljskog zakona, donose kongoanski sudovi.
Posvojiteljima bi odvjetnici iz Konga koji su posredovali u posvajanju objasnili da se djecu preuzima u Zambiji, zbog nesigurne situacije u Kongu. Dakle, već godinama, djeca iz DR Konga preko Zambije ulaze sa svojim posvojiteljima u Hrvatsku pomoću hrvatskih dokumenata, a bez da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi o njima išta znalo. Putovnice bi u zračnoj luci Ndoli ili nekoj drugoj zambijskoj luci, prekontrolirali carinici te bi djecu i roditelje, s hrvatskim državljanstvom i urednim dokumentima, pustili da putuju iz Zambije u Hrvatsku.
> Kongoanske vlasti o aferi Zambija: ‘Stranci ne mogu legalno posvajati djecu iz DR Kongo još od 2017. godine’
Gauthier Luyela, ravnatelj zadužen za zaštitu djece u kongoanskom Ministarstvu za obitelj i djecu, izjavio je ove godine novinarima AFP-a da stranci ne mogu legalno posvajati djecu iz DR Kongo još od 2017. godine, kada je donesen novi zakon o obiteljskom pravu. Sve dok se ne osnuje nova državna agencija koja će nadzirati posvojenja iz inozemstva u skladu sa zakonom, nikakva međunarodna posvojenja nisu moguća, pisao je Jutarnji list.
Legalizaciju isprava iz Konga zaobišli i uhićeni i hrvatski sudovi iako postoje jasne upute
Osim toga, poznato je da DR Kongo nije potpisnica Haške konvencije, za razliku od Hrvatske, koja regulira međunarodno posvajanje, ali i Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. To znači da su isprave iz DR Konga trebale proći postupak njihove pune legalizacije. Ono što je posebno zanimljivo jest da ova informacija stoji na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu pravosuđa i uprave te na stranici Sudova Republike Hrvatske. Ali ovi parovi i sud u Zlataru koji im je “legalizirao” tri od četiri isprave o posvajanju djece iz DR Konga, kao i sud u Varaždinu, to su zanemarili.
Sve potpisnice Haške konvencije mogu se vidjeti na linku.
Postupak pune legalizacije
Ministarstvo europskih i vanjskih poslova ističe da ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati, odnosno nadovjeriti u postupku pune legalizacije.
>Zaokret u aferi Zambija: Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo – dokumenti o posvajanju nisu odgovarajuće legalizirani
>Pilatovsko priopćenje Vrhovnog suda o aferi Zambija: Evo što je sporno
Tu informaciju su i potvrdili za naš portal dodavši da “RH nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u DR Kongu, niti DR Kongo ima diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) javnih isprava se obavlja u trećoj državi u kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo. U predmetnom slučaju nijedno diplomatsko-konzularno predstavništvo RH nije bilo uključeno u postupak pune legalizacije javnih isprava izdanih u DR Kongu”.
>Posvajanje djece od strane transrodnih osoba u kontekstu afere Zambija: Krije li ovaj Pravilnik o posvajanju – ključni podatak?
>Afera Zambija: Hrvati optuženi za trgovinu djecom pušteni da se brane sa slobode
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu ovlaštene su obavljati poslove pune legalizacije isprava u međunarodnom prometu na temelju odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu.
Što piše na stranici sudova?
Na stranici Sudova RH stoji da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Nadalje ističu da “ako je ispravu izdalo tijelo države koja nije potpisnica bilateralnih ugovora s Republikom Hrvatskom u pravnim stvarima koji oslobađaju od legalizacije isprava izdanih u jednoj državi ugovornici radi uporabe u drugoj državi ugovornici ili Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, ispravu ćete morati legalizirati, odnosno nadovjeriti u postupku pune legalizacije u državi čije tijelo vam je izdalo ispravu.”
Prof. Hrabar: Zaobilaženje zakona sigurno nije u interesu javnog poretka
“Pravna teorija tumači da hrvatski sud ne provjerava ispunjavanje uvjeta za posvojenje, dakle ne ulazi u meritum, već gleda samo na formu. No, čl. 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i čl. 24. haaške Konvencije ovlašćuju sud da priznanje posvojenja u svojoj zemlji odbije ako bi ono očito bilo u suprotnosti s njezinim javnim poretkom.
Stoga smatram da je hrvatski sud trebao odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude ako nije bilo prethodnog odobrenja Ministarstva obitelji, jer je ono postavljeno kao uvjet za posvojenje djeteta stranca (prema čl. 186. st. 3.) i jamči podobnost i prikladnost posvojitelja. Bez takvog prethodnog odobrenja zamislivo je da se netko tko je, primjerice, u Hrvatskoj lišen roditeljske skrbi jer je zlostavljao svoje dijete, uputi direktno u DR Kongo, tamo na neki čudan način ishodi sudsku odluku o posvojenju, ovdje je prizna i kao takav – neprikladan i nepodoban u Hrvatskoj – ima “novo” dijete. Zaobilaženje zakona sigurno nije u interesu javnog poretka”, rekla je prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu u siječnju za Večernji list.
Zaobilaženje sustava
Zanimljivo je kako je od ova četiri para tek dva bila u registru posvojitelja.
“Obiteljski zakon zahtijeva a svatko tko želi posvojiti dijete prođe postupak procjene i potom stručnu pripremu za posvojenje u centru za socijalnu skrb prema njihovu prebivalištu, odnosno boravištu (ili u za to licenciranoj organizaciji civilnog društva).
Postupak za procjenu podobnosti i prikladnosti postoji kako bi se procijenile pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja. Nigdje u zakonu nije isključen taj postupak kad se posvajaju djeca iz inozemstva. Riječ o odredbama koje vrijede za domaće i međudržavno posvojenje. U pravilu svi europski sustavi za posvojenje strane djece traže kumulativno ispunjenje pretpostavki i po pravu državljanstva djeteta i posvojitelja. U većini zapadnih zemalja posvojenje se provodi u sudskom postupku, kod nas je to upravni postupak u kojem, ako je sve u redu, osoba koja je podnijela zahtjev ulazi u jedinstveni registar posvojitelja.
Ako je riječ o međudržavnom posvojenju djece iz jedne od 107 zemalja članica haaške Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, onda naše ministarstvo nadležno za socijalna pitanja kao tzv. središnje tijelo dolazi u vezu sa središnjim tijelom države iz koje se posvaja dijete i čitava procedura odvija se službenim putem. Kad se posvaja dijete iz zemlje koja nije stranka Konvencije, kao u slučaju DR Konga, onda se s hrvatskom potvrdom o podobnosti za posvojenje naši građani sami obraćaju državi u kojoj žele posvojiti dijete. Nakon okončanja postupka u stranoj državi naš sud treba potvrditi stranu odluku o posvojenju”, pojasnila je prof. Hrabar u istom razgovoru.
Par Kraljević izigrao je hrvatske i kongoanske zakone
Upitno je i kako je Noah Kraljević, rođen kao biološka žena Dalija Pintarić, transrodni vijećnik stranke Možemo, s lezbijskom partnericom Ivonom mogao dobiti potrebnu dokumentaciju u Hrvatskoj i u DR Kongo – kad je posvajanje homoseksualnim/transseksualnim parovima protuzakonito u obje države?
Ovaj je par zapravo izigrao hrvatske zakone koji ne dopušta posvajanje od strane onih u istospolnim zajednicama. Primjer transrodnog/homoseksualnog para Kraljević pokazuje kako se zaobilazi zakon i dolazi do posvojenja djeteta. Vjenčali su se u Evangeličkoj (luteranskoj) crkvi kao “muškarac” i žena, a zatim ušli u proces posvajanja djeteta.
Pojam bračne i izvanbračne zajednice definiran je u Obiteljskom zakonu, a bračna zajednica kao zajednica muškarca i žene dodatno je osnažena i ustavnom definicijom nakon referenduma 2013. godine.
Kongo zabranjuje posvajanje djece ‘transrodnim’ osobama
Zakonodavstvo Demokratske Republike Kongo u obiteljskom zakonu u članku 653. jasno navodi da se zabranjuje posvajanje djece od strane homoseksualnih i transseksualnih parova.
Noah Kraljević, biološka je žena iako je, kako je sam izjavio, uzimao hormonsku terapiju, odstranio dojke, no nije prošao operaciju spolnih organa.
> U RH ‘lista stručnjaka’ koja se nije mijenjala od 2015. traži ‘promjenu spola’ za stotine djece i mladih
> Dr. Vukušić upozorava: Zbog utjecaja društvenih mreža i trans aktivističkih grupa više od 500 djece i adolescenata u Hrvatskoj ima dijagnozu rodne disforije
> Žrtve ‘transrodne’ ideologije: Dokumentarac o djevojkama koje su nasjele na priču da će riješiti sve probleme ako postanu muškarci
Takva osoba niti po hrvatskim niti po zakonima DR Kongo ne može posvojiti dijete, iako joj je u Hrvatskoj to očito pošlo za rukom činjenicom da je ‘spol promijenila’ u osobnim dokumentima pa je tako Noah Kraljević, nekoć Dalija Pintarić, u dokumentima zapravo muškarac koji je u ‘braku’ sa ženom.
“Gospodin Kraljević jest za pravni sustav u braku, no pitanje je bili se njega u postupku procjene podobnosti za posvojenje isključilo kao neprikladnu odnosno nepodobnu osobu. Smatram da nijedna “transrodna” osoba ne udovoljava pretpostavci za podobnost i prikladnost“, jasna je o ovom pitanju bila i prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu u razgovoru za Narod.hr u veljači.
S obzirom na to da je navedeni par dobio zeleno svjetlo za posvajanje na sudu u Kongu, vlasti Konga, ako su doista dale zeleno svjetlo za posvajanje, prevarene su s obzirom na to da je prema njihovom zakonu ‘transseksualnim’ osobama zabranjeno posvajanje djece.
Osoba poput Noah Kraljević, koja je u Hrvatskoj sudjelovala u osnivanju udruga koje okupljaju tzv. trans osobe i o tome javno progovarala, a uz to je aktivna u zagrebačkoj vladajućoj, ekstremno lijevoj stranci Možemo, trebala bi biti upoznata sa svom zakonskom regulativom kako u Hrvatskoj tako i u Kongu.
>Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo: Od privedenih u Zambiji nismo dobili zahtjeve za posvajanjem djece iz DR Konga
Vučemilović upozorava – imamo ozbiljne propuste
Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović naglasila za HRT je da su unutar djelovanja Odbora doneseni važni zaključci i smjernice, ali i da je pravni sustav potrebno reformirati.
– Djelovala sam putem odbora kojim predsjedam i mislim da smo dali vrlo vrijedan doprinos kroz zaključke i tematske sjednice kako se ovakve situacije više ne bi ponovile. Taj slučaj je pokazao da imamo ozbiljne propuste u pravnom sustavu i da nešto moramo učiniti, rekla je.
– Kao što nikada ne komentiram pravne procese, to nisam radila ni u ovom slučaju jer kao saborska zastupnica smatram da to ne bi trebalo raditi, nastavila je.
Ustvrdila je da ovakvi događaji stavljaju potencijalne posvojitelje u opasnost te da narušavaju međunarodni ugled Republike Hrvatske.
– Ključno je urediti naš pravni zakonodavni okvir kako nam se ovakvi slučajevi više ne bi događali. Vidimo da su to vrlo opasne i nesretne situacije za posvojitelje, situacije u kojima se narušava ugled Republike Hrvatske, dodala je. S druge strane ne smijemo zaboraviti da u cijelom procesu posvajanja interes djece mora biti na prvom mjestu, a on se u ovom slučaju potpuno izgubio, zaključila je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa