Slučaj s posvojenjima djece iz Konga dobiva novi nastavak, a najnoviji govori o tome da Ministarstvo pravosuđa i uprave, unatoč najavi, ne namjerava dodatno regulirati odgovarajući pravni postupak.
Ministarstvo je odustalo od najavljenog prijedloga zakonskih izmjena kojim bi se utvrdila obveza dokazivanja ispravnosti stranih isprava, piše Jutarnji list.
“Dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, u skladu s preporukama Vrhovnog suda od 5. siječnja, dodatno se uređuje okvir u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece iz trećih zemalja koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji vezanoj uz međudržavno posvojenje”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u petak, najavivši upućivanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru. Što znači ta ministrova rečenica?
Zakonske odredbe o posvojenjima
Vrhovni je sud 5. siječnja donio preporuku o načinu postupanja s obzirom na specifične okolnosti međudržavnog postupka posvojenja djeteta. Malenica je s tim u skladu najavio zakonske promjene kojima bi se osigurala usklađenost postupka s pravnim sustavom Republike Hrvatske.
Zakon o međunarodnom privatnom pravu, u dijelu koji se odnosi na priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka, u članku 66. određuje da strana sudska odluka “izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske”.
>Što stoji u članku Zakona na temelju kojeg je Zambija zatražila obustavu postupka protiv osmero Hrvata?
U članku 71. piše pak: “Odbit će se priznanje strane sudske odluke ako bi priznanje očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske”. Ministarstvo pravosuđa bilo je predvidjelo da se na tome mjestu doda članak 71.a., kojim bi se omogućilo priznavanje takve odluke ako podnositelj zahtjeva poddnese i dokaz o legalizaciji. Prema pisanju Jutarnjeg lista, ministar Malenica u međuvremenu je odustao od toga prijedloga.
Pravna zavrzlama
Kao što zakon predviđa mogućnost da priznanje stranih isprava bude “očito” protivno hrvatskom javnom poretku, očito je i da glede toga postoji pravna zavrzlama. Ako je ministarstvo doista odustalo od zakonskog prijedloga, možda je razlog tome i ocjena da se time ne bi izbjegle sve nejasnoće. Stručnjaci također tvrde da se time ništa bitno ne bi promijenilo, jer pravna procedura priznavanja različitih stranih isprava i dalje ostaje nejasna.
Sudovi bi, najavio je Malenica, u postupcima međudržavnog posvojenja morali provjeravati autentičnost stranih isprava putem međunarodne pravne pomoći Ministarstva pravosuđa. Do sada su ih samo potvrđivali.
Narod.hr upozoravao je na nelogičnosti u postupku
Kako je pisao Narod.hr, hrvatski posvojitelji kongoanske djece vješto su se snalazili u pravnoj proceduri. Demokratska Republika Kongo nije potpisnica Haaške konvencije koja regulira međunarodno posvajanje, niti Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Sud u Kongu odobrio je hrvatskim državljanima, kasnije uhićenima u Zambiji, posvananje djece, ali su zambijske vlasti posumnjale u autentičnost kongoanskih isprava. Hrvatske vlasti nisu, barem one kojima su se obratili.
>Zaokret u aferi Zambija: Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo – dokumenti o posvajanju nisu odgovarajuće legalizirani
Četiri para s prebivalištem u Zagrebu, nisu otišli na sud u Zagreb kako bi ishodili priznanje isprava, nego su se obratili sudu u Zlataru, odnosno njegovoj podružnici u Krapini. Zašto, to samo oni znaju. Činjenica je da je sud u Krapini priznao te kongoanske isprave, a na pitanje novinara Narod.hr zašto je to učinio, nije odgovorio. U svakom slučaju, na temelju te odluke suda u Krapini, parovi su mogli dobiti hrvatske dokumente za djecu i postupak posvajanja time bi bio dovršen, da se nisu umiješale zambijske vlasti, koje su posumnjale u legalnost svega.
Što je dokaz legalizacije?
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo je svojedobno za Narod.hr da DR Kongo nije zemlja ugovornica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, te je za korištenje javnih isprava te zemlje u Hrvatskoj potrebno provesti postupak njihove pune legalizacije.
Sukladno najavi ministra Malenice, to bi se omogućilo dodatkom članku 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, odnosno dodavanjem odredbe kojom bi se priznavanje uvjetovalo dokaz o legalizaciji.
Pitanje je što bi bio dokaz o legalizaciji, jer je sud u Zlataru očito zaključio da on postoji, ili je barem pronašao način za tvrdnju kako je sve legalno. U svakom slučaju, pravne nedoumice što ih je izazvao slučaj posvajanja djece iz Konga i dalje ostaju.
