Akademik Paar o kurikulnoj reformi Borisa Jokića: Ovaj prijedlog nije provediv, pogrešno je što se kurikul gleda kao dogma

Foto: snimka zaslona

Jedan od najvećih kritičara bivšeg voditelja Ekspertne radne skupine, Borisa Jokića, akademik Vladimir Paar gostovao je u HRT-ovoj emisiji Studio 4, gdje je najavio predstavljanje knjige o reformi hrvatskog školstva i iznio stavove o ovoj aktualnoj temi.

“Ovo je treći dio trilogije što se tiče reforme hrvatskog školstva, prethodne dvije knjige su izašle prošle i pretprošle godine. U njima se zapravo pokriva cjelovita problematika kakvu reformu treba Hrvatska da bi bila pripremljena i uspješna u 21. stoljeću. To su prije svega stručne recenzije, govori se stručnim recenzijama a ne političkim jezikom. Malo neuobičajeno za našu sredinu. Autori su 120 istaknutih učitelja i profesora škola, sveučilišnih profesora – vrhunskih u svojim matičnim disciplinama i akademici. Ukupno je sudjelovalo oko 500 vrhunskih stručnjaka, među njima u ove sve tri knjige, 70 akademika. Poruka svih triju knjiga je na naslovnici. Na slici se vidi simbol Hrvatske – šahovnica i simbol EU – prsten od 12 zvijezda. Dakle, mi 20 godina u HAZU zastupamo koncept Hrvatske, srednjoeuropske kurikulne reforme hrvatskog školstva.”, rekao je akademik Vladimir Paar.

Paar je objasnio što akademici zastupaju

“To je reforma koja prije svega ima svoj orijentir. Hoćemo li mi kao mala zemlja, skromnih kadrovskih potencijala, skromnih materijalnih potencijala ići kreirati nešto originalno u svijetu u kojem postojimo? Mislim da je to jalov posao. Prema općem mišljenju u svijetu, najkvalitetniji obrazovni sustav prilagođen programu 21. stoljeća je srednjoeuropski, prije svega mislim njemački, austrijski i dijelom su ga Slovenci prilagodili. Prema tome treba biti orijentiran. To je broj jedan što mi zastupamo. Sad trebamo vidjeti što od toga u našim konkretnim uvjetima možemo direktno uzeti, a što trebamo prilagoditi i malo promijeniti.”

A vaše stajalište i stajalište ovih 120 autora recenzija je da ovaj prijedlog cjelovite kurikulne reforme Borisa Jokića i strategija koja je tome prethodila, to nije? , upitao je voditelj.

“Ovaj prijedlog koji sada postoji na stolu nije provediv, i ako se on sada nasilu implementira posljedice će imati pola milijuna hrvatskih učenika i gospodarstvo i životni standard građana u budućnosti. To nije moj osobni stav, to je stav iz recenzija.”

“Mi ćemo ovu knjigu promovirati danas u Europskom domu u 18h.”

“Ima 10 snažnih, stručnih argumenata iz ovih recenzija koji pokazuju da predloženi prijedlog nije zreo, da nije provediv i ne može se provesti onako kako bi ga netko htio početi uvoditi sljedećih godina. Mi nudimo novu viziju koja se temelji na uzimanju svega onoga kvalitetnog, razvojnog, znanstvenog, a što je ugrađeno sada u njemački i austrijski sustav s time da ga prilagodimo našem. Ta vizija je dijelom napisana, ali nismo ponudili konkretan prijedlog kako to treba biti, nego što treba jedan kurikul za 21. stoljeće sadržavati.”

Kurikul kao dogma

“Osnovni je pogrešni stav to što se gleda i strategija razvoja i prijedlog kurikula kao dogmu. Kurikul i strategija razvoja je jedan dokument o stalnom razvoju. On je dinamičan, kao i u drugim zemljama. Prema tome, ne trebaju tu velike priče. Sve što postoji stavi se na stol. Ovaj Jokićev kurikul je četvrti po redu kurikul u Hrvatskoj. Uzmimo iz sva četiri ono što je dobro ali u skladu s ovim orijentirom.”, rekao je akademik Paar.

Sutra bi posebno stručno povjerenstvo Dijane Vican moralo predočiti novi akcijski plan premijeru. Što vi očekujete da će se dogoditi?, upitao je voditelj.

“Mislim da je najbolje što se moglo dogoditi to što je premijer preuzeo odgovornost da on time rukovodi. Što se tiče strukovnih škola, tu treba odmah intervenirati i kao uzor i orijentir uzeti njemački sustav dualnog obrazovanja. U sve tri knjige to piše. Hrvatska gospodarska komora stalno to govori. Nešto se pokrenulo kada je premijer prošli tjedan došao na sastanak i podržao to. To je intervencija politike kakva je potrebna. Inače, svatko vuče na svoju stranu. Mora netko presjeći. To je demokracija, to nije loše. U demokraciji imate sučeljavanje stavova i mišljenja i to je ono što vuče naprijed. To je potrebno, ali sad treba sučeliti stručne argumente. Mislim da se premijer izvrsno postavio, ali ne znam kako će postupiti.”

Kako se postavila Dijana Vican, što možemo od nje očekivati?, upitao je voditelj.

“Ona ima izvrsnih pedagoških iskustava. Što je bio problem te prijašnje garniture? HAZU je 2015. i 2016. dala javne izjave gdje je upozorila da ne može kvalitetan kurikul proizaći ako u ekspertnoj radnoj skupini nema niti jednog stručnjaka iz matematike, fizike, kemije, biologije i hrvatskog jezika. Kako onda možete očekivati da će izaći jedan prijedlog koji je orijentiran na budući znanstveno tehnološki razvoj i budući razvoj gospodarstva. Tu je bila srž problema.”

Kako vidite ulogu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak?, bilo je sljedeće pitanje postavljeno akademiku Paaru.

“Mislim da se ona treba prvo upoznati sa situacijom, mi smo njoj ponudili ove recenzije i mislim da će ona to ozbiljno razmotriti. Ona se vrlo pristojno zahvalila i rekla je da će to uzeti u obzir.”

Hoće li se snaći u ovoj ulozi ako nema političkog iskustva?

“Političkog iskustva ima premijer. Ako imate suprostavljena mišljenja, onda tu političar treba odabrati.”

Prvog dana škole ministrica Divjak daje jednu izjavu u kojoj kaže kako postoji tehnološki višak učitelja i nastavnika i da te ljude treba prekvalificirati da ne bi ostali bez posla i da trebaju ići predavati informatiku. Pa ne može sad netko tko se školovao za likovni odgoj naučiti informatiku da bi mogao predavati u školi? – upitao je voditelj.

“To je glavni problem svih njezinih ideja i prijedloga – je li nešto u praksi moguće. U ovoj crvenoj knjizi ima jedan prijedlog razvoja informatike koji je preuzet iz najboljih iskustava iz Njemačke i SAD-a. Prvo, treba već od dječjeg vrtića započeti digitalnu senzibilizaciju djece i sad ovo postupno raditi, ali ne toliko kao poseban predmet.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Nisu li ta naša mala djeca hipersenzibilizirana za te sadržaje i medije, što mislite o tome?

“Točno, postoji digitalna demencija, danas se u SAD-u i u Njemačkoj naveliko raspravlja o opasnosti digitalne demencije. Oni koji upozoravaju na tu opasnost koja se kod nas zanemaruje su gurui kompjuterske ere, kao na primjer Bill Gates, koji upozoravaju da pretjerano korištenje digitalne tehnologije u učenju ima štetnih posljedica. Onda imamo neuroznanstvenike koji su zadnjih godina dokazali da ovisnost o digitalnim medijima je u mozgovnom procesu vrlo slična s kokainskom ovisnošću. Sve te faktore treba uzeti u obzir. Gates je reako da je važna digitalna tehnologija ali ne smije se pretjerati s upotrebom u nastavi i zabavom.”

Kako komentirate ulogu Nevena Budaka u cijelom ovom procesu?

“Koliko znam on je kvalitetan znanstvenik na području srednjovjekovne povijesti. Što se tiče ovoga, ja nisam imao baš dobar kontakt s njim jer kad sam ga upozorio da ne može on provoditi tu reformu, dok nema nikoga iz matematike, fizike, kemije, biologije, što su ključni predmeti iz STEM područja, on je meni rekao da on ne vidi potrebu zašto bi takvi ljudi trebali biti u Ekspertnoj radnoj skupini, ali u nekim stvarima on je vjerojatno u pravu. U odnosu prema STEM-u uopće nije otvorio pitanje post-STEM-a. Jeste li vi čuli taj termin? Danas je ključan u SAD-u i Njemačkoj, kod nas se uopće ne spominje.”

On (Budak) je potpisao nekakav papir koji se zove Strategija reforme obrazovanja koji je prošao Hrvatski sabor, većina europarlamentaraca je digla ruku za to. Gdje smo sad mi?

“Prvo, jedan pol političkog spektra je dignuo ruku za to. Legitimna većina, ali ako se promijeni većina u saboru, pitanje je kako će nova većina dignuti ruku.”

Mislite li da bi trebalo mijenjati tu strategiju?, pitao je voditelj.

“Ona se treba modificirati. Ima u njoj nekih dobrih stvari, a ima i loših.”

Mislite da bi se moglo i trebalo ići na izmjene i dopune? I je li to itko predložio?

“Mi smo iz HAZU poslali hrpu prijedloga što bi trebalo uključiti a što izostaviti. To nije uzeto u obzir. Ja ne znam tko je radio zadnju reviziju koja je došla na sabor. Dinamički razvoj znači da nema dogmi u području strategije i u području razvojnih dokumenata.”

Kako učenike osloboditi takozvanog ‘Google gradiva’, odnosno svega onoga što se na Google-u može naći i što su ta hipersenzibilizirana djeca navikla naći u dvije sekunde na svom mobilnom telefonu i kako osloboditi školu od ‘bubanja’ velike količine gradiva?

“To je ono na što upozorava Bill Gates. Opasnost da upravo takvo bubanje smanjuje intelektualne sposobnosti učenika. To je velika opasnost. Vrhunski svjetski kompjuteraši ukazuju na tu opasnost. I Bill Gates kaže ovo: Najvažniji je učitelj, a neuroznanstvenici kažu da je najvažnija emocionalna inteligencija, a mrtvi mediji ne mogu pobuditi kod djece emocionalnu inteligenciju.”, zaključio je akademik Vladimir Paar.

 

Izvor: narod.hr/hrt.hr