Od 1991. do lani ima nas gotovo milijun manje. Točnije 912.432, što je više nego nas sada živi u najvećem gradu Zagrebu. Čak 107 gradova, ne država već gradova u svijetu ima više stanovnika nego cijela Hrvatska.
> Dr. sc. Šterc: ‘Proces zamjene stanovništva u Hrvatskoj je počeo prije otprilike tri godine’
Mi bismo tako mogli napuniti tek Ankaru, Atenu ili Sidney, a dvostruko više ljudi od Hrvatske živi, primjerice, u San Franciscu.
Tri puta više ljudi živi u Bagdadu negoli u Hrvatskoj, pet puta više u Pekingu, a u najmnogoljudniji Tokio stalo bi gotovo 10 država sa stanovništvom poput Hrvatske.
Dok je svijetu trebalo 12 godina za novih milijardu stanovnika, Hrvatska je u 10 godina ostala bez gotovo 10 posto svoje populacije. Ima nas 413 tisuća manje nego 2011. To su cijeli Split, Rijeka, Osijek i Karlovac zajedno, ili, ako bismo sve te ljude stavili na hrpu, napunili bismo 17 zagrebačkih arena ili gotovo 2400 najvećih zrakoplova u floti Croatie Airlines, analizira Dnevnik Nove TV.
Taj bi se trend mogao nastaviti jer ako našu populaciju podijelimo u starosne kategorije – čak 64 posto starije je od 35 godina, pritom najviše Hrvata ima 65 i više godina, a najmanje je onih od 15 do 24.
Strašno zvuči i procjena UN-a da bismo do 2100. mogli imati samo 2,6 milijuna stanovnika.
> Objavljeni popis stanovništva trebao bi donijeti i nužne promjene glede parlamentarnih izbora: Prisjetimo se referenduma UiO i GI Narod odlučuje
Kako izgleda prosječan Hrvat?
Ako usporedimo sve dostupne podatke, to bi bila 44-godišnja žena. Ima jedno ili dvoje djece, živi u nekom gradu i na godinu zaradi 85 i pol tisuća kuna.
Prosječna osoba na svijetu, pak, je Kinez, muškarac star 40 godina, ima dvoje djece, živi u gradu od 6 milijuna stanovnika i na godinu zaradi 218 tisuća kuna.
> Dr. sc. Jurić: Dampingom cijene rada i neselektivnim uvozom radne snage imamo zamjenu stanovništva u Hrvatskoj
> Dr. sc. Jurić: Dva su ključna cilja popisa – prikazati da je katolika drastično manje i zamagliti istinu da je stranaca drastično više
Lani je rođeno 36 i pol tisuća djece u Hrvatskoj. 52 posto bili su dječaci, a 48 posto djevojčice. Najčešća imena bila su Luka i Mia. U trenutku rođenja majka im prosječno ima 29 godina.
Ako pogledamo prirodno kretanje stanovništva u posljednjih 10 godina, broj umrlih konstantno raste, a broj novorođenih pada.
Dnevnik Nove TV usporedio je najbolju 2012. i najgoru 2021. Rođeno je 5263 djece manje, a umrlo je 11 tisuća ljudi više. U tih 10 godina prirodni pad nam je 2 i pol puta veći. Kao glavni razlog za nezasnivanje obitelji mladi ističu gospodarsku nesigurnost. Troškovi stanovanja i života sve su veći, pogotovo sad u inflaciji, a plaće to ne prate.
U još goroj poziciji su umirovljenici koji s malim mirovinama jedva spajaju kraj s krajem. Alarmantno zato zvuči da gotovo svaki 5 Hrvat živi u riziku od siromaštva, a taj postotak iz godine u godinu raste.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
