Andrea Feldman: ‘Referendumsko pitanje nije upereno protiv manjina, već protiv političke trgovine i privatnih interesa’

Foto: narod.hr

Povjesničarka Andrea Feldman nedavno je potpisala dva referendumska pitanja Građanske inicijative Narod odlučuje, što smatra korakom prema poboljšanju izbornog i političkog procesa. Njezino potpisivanje referendumskih pitanja, za koje je premijer Andrej Plenković ocijenio da su promašena i neodgovorna, bila je prilika za razgovor sa znanstvenicom, predavačicom povijesti na zagrebačkoj Učiteljskoj akademiji, feministicom i osnivačicom ORaH-a koja je pojasnila svoje razloge za potpisivanjem kontroverznih referendumskih pitanja, ali i za cijeli niz tema koje se tiču podjela u hrvatskom društvu, lustracije, kurikularne reforme, liberlane misli te prava i položaja žena

Povjesničarka Andrea Feldman jedna je o rijetkih u Hrvatskoj koja se može pohvaliti doktorskom titulom s prestižnog američkog sveučilišta Yale. Osim dugogodišnjeg znanstvenog i političkog rada, tportalova sugovornica jedna je od prvakinja feminizma u Hrvatskoj, a ovih je dana skrenula pozornost potpisivanjem dvaju referendumskih pitanja za koje organizator Građanska inicijativa Narod odlučuje ističe kako su usmjerena prema pravednijem izbornom sustavu.

Zašto ste podržali referendum za promjenu izbornog sustava?

To je korak prema poboljšanju našeg izbornog i političkog procesa. Na nužnost promjene izbornog zakona upozoravali smo još kao članovi Liberalne stranke prije 15 godina. Sazrelo je vrijeme za promjene, a inicijativa nije stigla od udruga civilnog društva poput GONG-a koje se tobože bave demokratizacijom društva, niti od političkih stranaka koje neprestano vape za demokratizacijom, već od jedne građanske inicijative koja se pokazala uspješnom u organizaciji referenduma. Tek uspjeh referenduma potiče naše političare na aktivnost. Na primjer, SDP je odbijao donijeti zakon o životnom partnerstvu sve do uspjeha referenduma o braku. Danas, nakon što je građanska inicijativa uspjela sakupiti potpise, čujemo sve više kritika na račun zakona o referendumu. Zanimljivo, nismo te iste ljude čuli iznositi kritiku prije referenduma o ulasku u EU. Apsolutno pozdravljam inicijativu i njezin sadržaj.

Drugo referendumsko pitanje odnosi ne izmjene prema kojima zastupnici nacionalnih manjina ne bi više mogli odlučivati o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Što mislite o tom pitanju?

To pitanje izaziva prijepore, baš kao i u vrijeme kada je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen u Saboru 2002. godine. Smatram, a sa mnom će se složiti veliki broj građana od kojih su mnogi pripadnici nacionalnih manjina koji ne glasuju za manjinske liste, da zastupnici nacionalnih manjina ne ispunjavaju svoj mandat. Proteklih 15 godina pokazalo je da doista postoje problemi. Referendumsko pitanje nije upereno protiv manjina, već protiv političke trgovine i privatnih interesa. Neki od zastupnika, koji nisu izabrani pod istim uvjetima kao ostali zastupnici, uvjetuju tako svoju podršku pojedinim vladama i pri izglasavanju proračuna. Takvo ponašanje sigurno šteti izbornom procesu, ali i samim nacionalnim manjinama, koje se dovodi u situaciju da budu odgovorne za opstojnost vlade u Saboru. Na to je upozoravala i Venecijanska komisija, koja je smatrala da tako koncipiran Ustavni zakon neće koristiti manjinama. Tako su, uostalom pisali i govorili neki naši ustavni stručnjaci, koji danas imaju drugačije mišljenje, jer uvijek s jednim okom ciljaju na mjesto na Ustavnom sudu. Zašto? Ulazak stručnjaka u Ustavni sud ovisi o političkom dogovoru HDZ-a i SDP-a.

Neki tvrde kako se radi o etnobiznisu?

Sadašnja pozicija je poprilično otvorena manipulacijama i podložna je političkoj trgovini, pa i etnobiznisu za što su neki zastupnici bili često optuživani, pa i s najviših mjesta. Uzmimo Furija Radina, koji se usuđuje i danas ucjenjivati premijera, da neće podržati Vladu ako ne napravi ovo ili ono. Rijetko tko je problematizirao vezu između činjenice da je od 2004. godine supruga zastupnika Furija Radina, inače ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, dakle dužnosnica u Vladi, koju on uredno podržava. Možemo postaviti pitanje, radi li se tu o sukobu interesa obitelji Radin? Takvo što rješava promjena izbornog sustava.

Pupovčevo kraljevsko pravo

Neki smatraju kako je to ipak udar na manjine?

Provjerila sam Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, i u njima ne nalazim da je ljudsko, ali ni manjinsko pravo primjerice Milorada Pupovca, da do kraja života bude ‘Kingmaker’. Ukoliko, pak, to želi, uvijek postoji mogućnost da na listi političke stranke uđe u Sabor pod istim uvjetima kao i ostali zastupnici.

Duboko smo podijeljeno društvo, ljudi se javno etiketiraju i prozivaju. Imali mjesta bojazni?

Apsolutno. Kad vidite na koji se način napadaju, ocrnjuju i blate ljudi, što se političari usude izreći u javnom prostoru, ne može nam biti svejedno. Prezirem napade ‘ad hominem’, što je kod nas prilično rašireno i uvijek upereno protiv slobode. Ljudi vole komentirati osobu, a ne temu ili problem o kojem valja raspravljati. A podjela ‘mi ili oni’ koju je politički inaugurirao SDP dosta dobro opisuje našu situaciju. Nedostaje argumentirane rasprave, koju često zamjenjuje kakofonija. Olako se lijepe etikete, krajnje se vulgarno komunicira u javnom prostoru, počevši od komentara na društvenim mrežama pa sve do komentara ljudi u klasičnim medijima i politici. Smeta me kada vidim političare koji ne argumentiraju svoje stavove, a smatraju da ukoliko nekoga nisu ‘poklopili’ ili uvrijedili nisu uspjeli u raspravi. To izaziva odbojnost prema političarima i strankama.

Vrlo zanimljiv razgovor s Andreom Feldman u cijelosti pročitajte na Tportalu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal