Hrvatska danas obilježava praznik pod nazivom Dan antifašističke borbe. Mediji prenose da se praznik obilježava “u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred”. Premda se na ovaj datum službeno obilježava utemeljenje Prvog antifašističkog odreda u Europi, povjesničar Zlatko Hasanbegović svake godine podsjeća da je to izmišljen događaj. Državni vrh je i ove godine, zajedno s antifašističkim udrugama, proslavio ovaj praznik u čast partizanima. Gotovo unisone poruke poslali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić te predsjednik SABA Franjo Habulin. Predsjednik Republike Zoran Milanović spomenuo i Franju Tuđmana kao zaslužnog za današnji praznik.
>Milanović i predstavnici Vlade sutra u Brezovici: Evo što Hasanbegović kaže o prazniku
Plenković se oglasio na društvenim mrežama
Premijer Andrej Plenković poručio je, na Dan antifašističke borbe, da su hrvatski antifašisti svojim otporom nacizmu i fašizmu dali važan doprinos borbi za slobodu i svrstali Hrvatsku među narode pobjedničke antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu.
“Njegujući kulturu sjećanja, ostajemo privrženi slobodi, demokraciji, vladavini prava i osudi svih totalitarnih režima”, poručio je Plenković u objavi na društvenim mrežama.
Plenković je podsjetio da Hrvatska Dan antifašističke borbe obilježava u spomen na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, “prva hrvatska antifašistička postrojba i prva takva postrojba u tada okupiranoj Europi”.
Milanović o doprinosu Srba
Milanović poručio je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske povijesti i da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica Milanović je rekao kako je “čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava”.
Dodao je da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.
Posebno je naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prešućuje ili umanjuje.
Milanović: ‘Da nije bilo hrvatskih Srba…’
“Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča”, rekao je Milanović.
Predsjednik je ustvrdio da odnose Hrvata i Srba nije moguće svoditi na teze o “vjekovnoj mržnji”, podsjetivši na političku suradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata. Tek je rat donio “kataklizmu” koja je razorila dotadašnje odnose.
U vezi današnje Europske unije, rekao je kako je ona zamišljena kao mirovni projekt.
“I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije”, poručio je.
O Bleiburgu 2008.
“Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine”, rekao je.
Pozvao je na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na hrvatske interese, bez neprijateljstva prema drugima.
“Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ”, poručio je Milanović završivši govor riječima: “Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas”.
Govorio je i o Janku Bobetku, Vladi Janiću Capi: “To su velikani tog vremena, a nekih ih nazivaju zločincima, onda je i Tuđman među njima. Nemojmo tako. Izgubit ćemo se. Zavrtjet će nam se u glavi, izgubit ćemo moralni kompas”.
‘Veslajmo zajedno!’
Milanović je izjavio da su hrvatska povijest i stvarnost to da se oko ovog datuma ne možemo svi slagati.
“Kao takvi, mi ne možemo i ne trebamo biti isti, kao nekakva uniformna, idealtipska europska pojava uzornog građanina. To ne postoji”, rekao je.
“U čamcu”, kaže, “nered radi onaj tko ne vesla, a oni koji veslaju nemaju vremena za to.”
“E pa veslajmo zajedno. Pozdravit ću vas, ne na način na koji ne pozdravljam, jer ne volim pokliče u kojima je riječ smrt, bilo kome, nikome ne želim smrt. Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas. Živjeli!”, rekao je Milanović.
Jandroković podsjetio na Ustav RH i ZAVNOH
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu Dana antifašističke borbe. “Uime Hrvatskoga sabora i osobno svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe”, poručio je.
“Taj je događaj označio početak organiziranog otpora fašizmu i nacizmu na području Hrvatske te postao simbolom odlučnosti u obrani slobode i ljudskog dostojanstva. Hrvatski antifašisti dali su uistinu značajan doprinos pobjedi nad ideologijama koje su Europi i svijetu donijele razaranja, stradanja i nezapamćene zločine”, istaknuo je.
Jandroković je podsjetio i da Ustav Republike Hrvatske, među važnim trenucima hrvatske povijesti koji potvrđuju kontinuitet državnosti, navodi i odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine.
“Time antifašističku borbu hrvatskoga naroda svrstava među važne odrednice na kojima je stvarana moderna hrvatska država. Pritom, u istoj odredbi Ustav Republike Hrvatske izričito podsjeća i na povijesnu prekretnicu odbacivanja komunističkog sustava, tijekom kojeg su nad Hrvatima nedvojbeno počinjeni mnogi zločini”, poručio je.
‘Razlika između antifašističke borbe i komunističkog režima’
Naglasio je kako je važno razlikovati antifašističku borbu u Drugom svjetskom ratu od komunističkog režima koji je uslijedio nakon rata. Nastojanjima da se umanje razmjeri komunističkih zločina, među ostalim i pozivanjem na vrijednost antifašizma, nanosi se šteta svim hrvatskim ljudima koji su u Drugom svjetskom ratu iskreno ustali nasuprot zlima fašizma i nacizma, poručio je.
Istaknuo je i kako je Hrvatska svoju punu privrženost demokraciji, slobodi i samostalnosti trajno učvrstila pobjedom u Domovinskom ratu.
– Danas, u vremenu brojnih sigurnosnih, političkih i društvenih izazova na globalnoj razini, neophodno je dosljedno i nedvosmisleno odbacivati svaki oblik nasilja, netrpeljivosti i isključivosti. Isto tako, nužno je ustrajati u zaštiti vrijednosti na kojima počiva demokratsko hrvatsko društvo te uvijek promicati kulturu dijaloga, međusobnog poštovanja i odgovornosti prema zajedničkom dobru, zaključio je.
Hajdaš Dončić: ‘U državnom smislu postoji samo jedna povijesna istina’
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je taj praznik danas možda važniji nego ranijih godina, te naglasio kako su “Hrvati bili pobjednici i tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom Domovinskog rata”. Rekao je da je važno očuvati antifašistički identitet Hrvatske te istaknuo da zemlja pripada “snažnoj i pobjedničkoj Europi”.
“Bitno je da ostane identitet antifašizma u Hrvatskoj, da smo uz snažnu Europu, uz pobjedničku Europu”, rekao je predsjednik SDP-a.
Dodao je da svatko ima pravo tumačiti prošlost na svoj način, ali da u državnom smislu postoji samo jedna povijesna istina.
Hajdaš Dončić Peternela proglasio marginalnim političarem
Komentirajući zahtjeve potpredsjednika stranke DOMINO Igora Peternela za ukidanjem Dana antifašističke borbe, Hajdaš Dončić ocijenio je da je riječ o marginalnom političaru.
“Ono što me jedino zabrinjava je zapravo jedan rotacijski odnos HDZ-a prema državnom prazniku, rekao je. Ustvrdio je kako bi, s obzirom na to da je riječ o državnom prazniku, na obilježavanju trebali sudjelovati najviši državni dužnosnici. Ovo je mjesto gdje i premijer i predsjednik Sabora, pošto je državni praznik, moraju biti”, dodao je.
Habulin: ‘Mi antifašisti ne bježimo od tamne mrlje na pobjedi’
Mi antifašisti ne bježimo od onoga što je nakon sloma antifašizma bacilo tamnu mrlju na antifašističku pobjedu, ali nikada nećemo pristati na to da time dovedemo u pitanje samu pobjedu koja je bila veličanstvena, kazao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
Dodaje kako će se inzistirati na kronologiji, što, kako kaže, da se jasno kaže što je bilo, kada je bilo te što je bio povod, što uzrok, a što posljedica.
“Da se kaže što je, tko je i kada radio”, naglasio je Habulin, javlja HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.