Pod nazivom „Totalitarizmi 20. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“ 8.-10. studenog u Zagrebu i Krapini održan je 8. hrvatski žrtvoslovni kongres.
Prvog dana Kongresa, na Hrvatskim studijima, jedan od izlagača bio je Anto Brtan koji je govorio na temu: „Hrvatske žrtve najnovijega svjetskog totalitarizma – Islamski fundamentalizam i hrvatske žrtve u BiH“.
> (FOTO) 8. hrvatski žrtvoslovni kongres: ‘Vukovar je rušila i kokarda i zvijezda petokraka’
Anto Brtan od prošle je godine ravnatelj Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Časnik je HVO-a, a više od 20 godina proveo je radeći u institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Njegov posljednji radni angažman bio je u diplomaciji u razdoblju 2014. – 2018. na dužnosti prvog tajnika Veleposlanstva BiH u Zagrebu.
Povodom održavanja prvog dana Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa na Hrvatskim studijima, s Antom Brtanom razgovarali smo za Narod.hr.
Narod.hr: Vaše izlaganje je nosilo temu Hrvatske žrtve najnovijega svjetskoga totalitarizma – Islamski fundamentalizam i hrvatske žrtve u BiH. Zbog čega ste islamski fundamentalizam uvrstili među totalitarne sustave?
Anto Brtan: Organizator je odlučio uvrstiti tu temu na ovogodišnji Kongres i mislim da je dobro da se ta tema otvori s obzirom da su brojne hrvatske žrtve, kako u ratu u BiH, tako i poslije rata, od strane islamskih stranih dobrovoljaca, mudžahedina, i njihovih sljedbenika među domaćim islamskim stanovništvom. Hrvatska javnost, kao što sam i rekao na izlaganju, jako dobro zna za zločin koji se dogodio u Ahmićima, međutim rijetko se govori o žrtvama u Uzdolu, gdje su pobijeni nedužni civili: žene, starci… ili u Grabovici itd., a sve su to bila mjesta koja nisu bila u zoni ratnog djelovanja. Treba govoriti o tim hrvatskim žrtvama, ne umanjujući pri tom zločine koji su se dogodili u Ahmićima. Ne pravdajući ni na koji način zločin, treba reći da nije isto učiniti jedan zločin u Grabovici gdje nije bilo ratnih operacija, gdje nije bilo prvih crta i u ovom dijelu gdje su se vodile borbe za preživljavanje i za opstanak hrvatskog naroda.
Narod.hr: Dolazite iz Jajca. Taj je kraj doživio tešku sudbinu tijekom rata, kada je osvojen velikosrpskog agresora. Je li se u Jajcu osjetio hrvatsko-muslimanski sukob?
Anto Brtan: Ne, Jajce je okupirala srpska vojska krajem listopada 1992., a sukobi između Hrvata i Muslimana počeli su u pravom intenzitetu tek 1993. No, unatoč tome što nije bilo sukoba između Hrvata i Muslimana u Jajcu, pripadnici HVO-a iz Jajca i pripadnici Armije BiH iz Jajca su se susretali na drugim bojišnicama i borili se jedni protiv drugih. Na našu sreću, nije nikada bilo sukoba u Jajcu i možda je to preduvjet za jedan normalan suživot danas u samom Jajcu.
Narod.hr: U svojem izlaganju spomenuli ste aktualni problem crkve sv. Marije sa zvonikom sv. Luke, koja je u vrijeme osmanske vladavine bila pretvorena u džamiju, a nad kojom danas islamska zajednica želi ostvariti vlasništvo…
Anto Brtan: Tako je, spomenuo sam i problem crkve sv. Marije. Bez obzira koliko se mi trudili da neke stvari zaboravimo, da pokušamo graditi budućnost, ostaju te neke retrogradne snage koje nas vuku nazad, a primjer crkve sv. Marije je upravo jedan od takvih. Islamska zajednica traži da joj se vrati crkva sv. Marije u posjed bez obzira što svi znaju da je to krunidbena crkva u kojoj je krunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević 1461. te da je to oprosna crkva, koju je papa Pio II. proglasio oprosnom za sve vjernike koji je posjete o marijanskim blagdanima i ta bula nikad nije poništena. Oni danas ističu zahtjev da se ta crkva vrati Islamskoj zajednici vjerojatno kako bi na tom mjestu ponovno sagradili džamiju budući je turska vojska, tj. sultan Sulejman pretvorio tu crkvu u džamiju 1528. godine.
Crkva je trenutno nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i ona taj vid zaštite uživa još od Austro-Ugarske, dakle, skoro 120 godina. Ja sam trenutno na čelu javne ustanove koja brine o svim nacionalnim spomenicima uključujući i ovu crkvu. Tužen sam od strane Islamske zajednice i uskoro će biti održano prvo ročište na sudu po tom njihovom zahtjevu da im se crkva vrati u posjed.
Narod.hr: Kolike su bile hrvatske žrtve islamskog fundamentalizma u BiH?
Anto Brtan: Ne mogu govoriti o brojkama. Ne možemo reći za sve žrtve da su isključivo žrtve stranih dobrovoljaca i njihovih sljedbenika. Bilo je i kolateralnih žrtava i žrtava tijekom vojnih sukoba. Međutim, same žrtve islamskih dobrovoljaca i njihovih sljedbenika u ratu i poslije rata su stvarno strašne. Ne bih govorio o brojkama, ali one su velike i zaslužuju veliku pozornost i jedno ozbiljno istraživanje na tu temu.
