Apsurdi hrvatskog pravosuđa: Sudovi provode zakon koji više nije na snazi

Foto: Fah

“Dan otvorenih vrata. Digitalizacija pravosuđa. Brže, bolje, učinkovitije pravosuđe”. Pisalo je to na plakatu(ima) koji su nedavno bili polijepljeni po ulaznim vratima hrvatskih sudova. Kao poziv građanima da dođu i vide kako pravosuđe radi. A kako doista radi, može se vidjeti po tome što su odlukom Ministarstva pravosuđa, koju su brže-bolje prigrlili manje više svi županijski sudovi, sudski ročišnici, odnosno popisi sudskih rasprava postali – anonimni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odnosno, imena optuženika svedena su na inicijale jer se tako navodno štite njihovi osobni podaci. Da apsurd bude veći, ponegdje, kao što je to slučaj na zagrebačkom Županijskom sudu, anonimizirana su i imena sudaca!? Jer je tako odlučio predsjednik tog suda Ivan Turudić, prenosi Večernji list.

Pa su tako sada suci najvećeg suda u zemlji, na kojem se dnevno odvija između 10 i 15 rasprava, svedeni na brojeve jer ispred broja spisa i anonimiziranog optuženika ne stoji ime suca, nego broj njegove referade. Zašto je Turudić tako odlučio te na temelju koje odredbe, uredbe ili zakona, poprilično je nejasno. On se poziva na Vrhovni sud koji je anonimizirao popis javnih sjednica još prije nekoliko godina. Inače, Vrhovni sud to je napravio temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka. Da apsurd bude veći, taj Zakon više nije na snazi, od kada je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR), odnosno od svibnja 2018. Znači li to da Vrhovni sud postupa po zakonu koji nije na snazi i je li takvo postupanje uopće zakonito, s Vrhovnog suda nam (još) nisu odgovorili. Nisu nejasne samo stvari oko Vrhovnog suda. Nejasno je i na temelju koje uredbe ili zakona Ministarstvo pravosuđa odlučilo je prilikom redizajna sudskih internetskih stranica anonimizirati sudske ročišnike. U neformalnim razgovorima pozivali su se na GDPR, koji inače ima iznimke za sudove i medije. Da stvar bude bolja ili gora, hrvatski Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka odmah na samom početku eksplicitno kaže:

“Ovaj se Zakon ne odnosi na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihova sprečavanja, kao ni na područje nacionalne sigurnosti i obrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugim riječima, u hrvatskom zakonu o provedbi GDPR-a eksplicitno piše da se on na sudove i sudske postupke ne odnosi. Pa se nekom logikom stvari ne bi trebao odnositi ni na popis sudskih rasprava koje su inače javne. A javnost sudskih rasprava, osim brojnim zakonima, zagarantirana je i Ustavom. No očito je da ni u Ministarstvu pravosuđa, ni na Vrhovnom sudu, ni na sudovima općenito ne znaju tumačiti ili čitati zakone za čije su provođenje zaduženi.

Onemogućena javna kontrola

Pa se pod krinkom zaštite prava na privatnost optuženika, javnosti onemogućuje uvid u to kome i zbog čega te kada se sudi. Drugim riječima, svjesno ili nesvjesno onemogućuje se javna kontrola nad sudskim procesima, što je suprotno od “dana otvorenih vrata” spomenutih na početku teksta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako su negdje objavljena imena sudaca i inicijali optuženika, negdje nema imena sudaca, dok neki sudovi i dalje objavljuju sve potrebne podatke: ime optuženika, ime suca, vrijeme rasprave, sudnica u kojoj se održava i kazneno djelo za koje se sudi.

Kaos je to koji će, po svemu sudeći, trajati do daljnjeg, pri čemu je ne samo otežano pravno javnosti da zna već je ugrožena i sigurnost jer su sudski ročišnici alat za rad i pravosudnim policajcima koji kontroliraju tko ulazi na sudove. Ministarstvo pravosuđa na sve to očito nije previše mislilo kada je preko noći i bez ikakvih konzultacija odlučilo provesti nešto za što ne postoji zakonsko uporište, piše dnevnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.