Iako je od potresa prošlo 10 mjeseci, organizirana obnova Zagreba još nije počela. Vlada poručuje da će početi najkasnije za tri mjeseca. Ovog bi tjedna trebali biti objavljeni javni pozivi za prijavu štete na javnim institucijama, za što je Hrvatska iz Fonda solidarnosti EU-a dobila 683 milijuna eura. U kojoj mjeri birokracija koči obnovu glavnoga grada – jesu li pred građane stavljeni preveliki zahtjevi u procesu prikupljanja potrebne dokumentacije? Zašto još nisu uklonjene sve opasnosti koje prijete sa zgrada načetih potresom? Ima li Hrvatska dovoljno kapaciteta za izvođenje nužnih građevinskih radova ne samo u Zagrebu – nego i na potresom pogođenoj Banovini?
O toj su temi razgovarali u HRT-ovoj emisiji Otvoreno:
Damir Vanđelić (HDZ), privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba
prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu
Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba i predsjednik Udruženja arhitekata HGK
Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za građevinarstvo, promet i veze
Željko Kolar (SDP), župan Krapinsko – zagorske županije
Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba u emisiji Otvoreno rekao je kako obnova Zagreba dugo traje i obnova ide sporo.
Željko Kolar je naglasio kako je trenutno jedino važno da se ljudima olakša prijava za obnovu.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za građevinarstvo, promet i veze rekla je kako obnova počinje samim podnošenjem zakona i pravilnika. Kako je naglasila, trenutno smo u postupku odabira projektanata, pa revizora i tek onda idu projekti za izvođača.
Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba i predsjednik Udruženja arhitekata HGK rekao je kako oni koji su krenuli u obnovu privatnom inicijativom našli su mjesto u novom zakonu i oni će biti među prvima u postupku obnove koja će krenuti na proljeće.
– Mi moramo postići obnovu zajednice, a to je da unaprijedimo prostor u kojem živimo ne samo u obnovi zgrade jer to nije dovoljno, rekao je Matković.
– Naše administriranje oko svih projekata u građevini je poprilično veliko. Sad smo vidjeli da uspostavljamo novi zakonodavni okvir za obnovu, jer je investitor, država, zaključila da je po redovnom zakonodavstvu sve presporo. Moramo redovno zakonodavstvo prilagoditi svim investitorima da ubrzamo proces, istaknuo je Matković.
Vanđelić je naglasio kako se unutar 3 mjeseca mora započeti s radovima obnove Zagreba. Što se tiče statičara, Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva rekla je kako su inženjeri na terenu i procjenjuju uporabljivost građevina. Naglasila je kako se javilo 1300 inženjera za pomoć, te kako se pregledalo 24 tisuće objekata. Kako kaže, oni će sudjelovati u cijelom procesu obnove.
Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako je za obnovu predviđeno 42 milijarde. Sredstva pomoći iz EU fondova znače samo vraćanje zgrade u prethodno stanje prije potresa i to ne znači cjelovitu obnovu, cjelovitu obnovu osigurava država. Matković je naglasio kako vjeruje da će se naći putevi koji neće usporavati procese obnove te je rekao kako se nada da će se s novim zakonom ubrzati svi procesi glede obnove.
Vanđelić je istaknuo kako se treba znati tko je za što nadležan. Fond za obnovu obnavlja privatne zgrade, a sve javne zgrade obnavljaju njihovi osnivači ili vlasnici.
Kolar je istaknuo kako nije bitno tko je na vlasti već da je bitno da se svi koncentriraju i olakšaju ljudima prijavu za postupak obnove.
Čagalj je rekla kako obnova počinje donošenjem pravilnika i mjera, te nakon tendera ide odabir izvođača. Ako se to uspije za 3 mjeseca to će biti dobro, no ona smatra kako će trebati više vremena za to.
