Arhuška konvencija ili zašto hrvatska javnost treba odlučivati o pitanjima okoliša

Ekološki problemi suvremenog društva ne mogu se rješavati bez sudjelovanja šire javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša koje se temelji na tome da je okoliš opće dobro, pa se odluke javne vlasti koje bi mogle utjecati na okoliš moraju donijeti na transparentan način i uz sudjelovanje svih zainteresiranih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postoji više pravnih regulativa koje to omogućuju, a među najznačajnima je Arhuška konvencija, predstavljena u danskom gradu Aarhusu 1998. koju je je Republika Hrvatska potpisala iste godine, a ratificirala u prosincu 2006.

Arhuška konvencija je jedinstveni međunarodni pravni instrument koji omogućuje sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, utemeljena na ideji sudioničke demokracije u kojoj ljudi imaju pravo utjecati na donošenje odluka koje se tiču njihova života. Odredbe Arhuške konvencije predstavljaju samo minimum standarda ispod kojih stranke Konvencije – države ne smiju ići. Nažalost, praksa pokazuje da stranke konvencije ponekad ne osiguravaju niti taj minimum.

Tri glavna stupa Arhuške konvencije
Konvencija se temelji na tri osnovna stupa:
1. pravo na pristup informacijama u svezi sa:
a) sastavnicama okoliša – zrak, zemlja, voda, tlo, krajobraz, biološka raznolikost..
b) čimbenicima kao što su tvari, energija, buka, zračenje…
c) stanjem ljudskog zdravlja, životnim uvjetima…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. pravo na sudjelovanje javnosti kod donošenja odluka:
a) o određenim projektima ili djelatnostima (čl. 6.) s popisom vrsta djelatnosti kao što su : energetika – rafinerije, termoelektrane, nuklearne elektrane; prerada metala; kemijska industrija; gospodarenje otpadom; prerada otpadnih voda; vađenje sirove nafte i plina; transport plina…

Ovdje Konvencija zahtijeva pravodobno obavještavanje, razumne rokove za davanje komentara i prijedloga kako bi se omogućilo djelotvorno sudjelovanje javnosti dok su otvorene sve mogućnosti.
Na primjer, to bi značilo da javnost ima pravo sudjelovati u odlučivanju odabira načina zbrinjavanja otpada, a ne da je ta odluka već unaprijed diskrecijski ili politički donesena te se javnosti dopušta sudjelovanje u javnoj raspravi u koj niti ne postoji mogućnost biranja najbolje opcije.
b) o programima i planovima (čl. 7.) – javnost može sudjelovati za vrijeme izrade planova i programa uz uvjet dovoljno ranog sudjelovanja i uz razumne vremenske rokove.

3. pristup pravosuđu radi ostvarivanja prava vezanih za okoliš
Arhuška konvencija je izraz svijesti da političari ne mogu upravljati društvom izolirano od javnosti. Naime, nikada nije dobro za društvo kada jedno tijelo ima svu moć jer raste opasnost od korumpiranosti te moći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski građani imaju ustavno pravo sudjelovati u odlukama vezanim za zdrav okoliš

Imajući u vidu i hrvatski Ustav (čl.70.) u kojem se ističe da je država dužna osigurati uvjete za zdrav okoliš te je svatko dužan osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša; može se zaključiti da u RH po pitanju okoliša građani imaju i prava i dužnosti te je za njihovo ostvarenje potrebna educiranost i svijest o važnoti aktivnog sudjelovanja u brizi za očuvanje okoliša.

S obzirom da u Ženevi postoji Odbor za usklađenost s Arhuškom konvencijom postoji mogućnost pritužbe svih koji su nezadovoljni provedbom Konvencije kao što je učinila Udruga Sunce iz Splita.

Pritužba se odnosila na donošenje plana gospodarenja otpadom za područje Splitsko –dalmatinske županije bez sudjelovanja javnosti. Odbor je utvrdio da je Hrvatska povrijedila članak 7. Konvencije te je utvrđeno da nije osigurala okvir za provedbu Konvencije. Iako se ne radi o sudskom postupku praksa je pokazala da države ipak nastoje surađivati s tijelima Konvencije, pa je i Hrvatska u svom novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom propisala sudjelovanje javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko je “javnost“ i “zainteresirana javnost“ zadovoljna svojim sudjelovanjem u javnim raspravama i stvarnom provedbom Konvencije koja bi trebala omogućiti širu društvenu svrhu, a to je zaštiti pravo svake osobe, sadašnjih i budućih naraštaja, na život u okolišu pogodnom za njezino zdravlje i dobrobit, pokazat će se samo ukoliko mediji budu slobodni i otvoreni za praćenje ove problematike u pravoj mjeri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.