Autobusni kolodvori u Slavoniji nisu krcati kao što mediji prenose: Priča je ‘prenapuhana’, sve je više povratnika

”Egzuds iz Slavonije.” ”Dnevno nekoliko autobusa prema Njemačkoj iz Osijeka.” ”Četiristo ljudi tjedno u autobusima napušta Slavoniju. Potoci suza slavonskih majki na autobusnom kolodvoru…”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To su samo neki od navoda koja unatrag tri tjedna svakodnevno čitamo u svim nacionalnim medijima. Ponukan tim navodima, portal Sib.rtl.hr odlučio je istražiti je li riječ o histeriji, klasičnom medijskom domino efektu gdje jedan medij objavi popularan članak, a zatim to svi ostali recikliraju, ili je riječ o nečem trećem.

Budući da se u svim prilozima najćešće spominje riječ autobus, logično je bilo probati istinu doznati od onih koji koji upravljaju tim autobusima i znaju kakva je situacija iz prve ruke, stoga smo razgovarali sa trojicom vozača iz Osijeka, Slavonskog Broda i Zagreba, koji su ovim putem htjeli ostati anonimni jer im njihove prijevozničke kuće ne dopuštaju davanje službenih izjava za medije.

Što se samih autoprijevozničkih kuća tiče, njihovi su komentari uglavnom generički i šturi, te nam kažu kako su ostvarili značajni rast u međunarodnom prometu, ali ne iznose konkretne brojke. Obične ljude ipak više zanima priča iz prve ruke, stoga prenosimo što smo čuli od Ivana, Marija i Josipa (podaci poznati redakciji).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Slavonije međunarodni promet prema Njemačkoj obnaša nekoliko značajnih autobusnih prijevoznika. Najpozantiji su hrvatska podružnica Deutsche Touringa, Čazmatrans i Croatia Bus, a od prošle godine i Panturist, koji je do kraja 2014. godine obnašao prijevoz u kooperaciji sa Čazmatransom i Touringom na liniji Ilok-Dortmund, a od početka 2015. samostalno obnaša liniju Vukovar – Stuttgart. Osim njih tu je i nekoliko manjih privatnika kao što su Herc Tours, Pleša Reisen, Ludwig Reisen i dr. Njihovi autobusi prometuju iz Vukovara, Županje, Vinkovaca, Đakova, Osijeka, Slavonskog Broda prema njemačkim gradovima.

Iz Osijeka su najznačajnije autobusne linije ona u 15 sati koju obnašaju Touring i Čazmatrans, te u 18 sati koju obnaša Panturist. Ove linije prometuju svakodnevno, dok dva puta tjedno, srijedom i subotom Croatia Bus vozi za Berlin i Hamburg u 13:15 sati.

Linije u 15:00h i u 13:15h prometuju duže od desetljeća, dok je Panturistova linija otvorena prošle godine kao dio strateškog usmjeravanja na samostalan međunarodni promet nakon što im je vlasnik postao Deutsche Bahn i u Hrvatsku implementirao svoj IC Bus standard prijevoza. Mimo njih niti jedan novi polazak nije uveden prema Njemačkoj kao što je lažno navedeno u nedavnim napisima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan i Mario su dugogodišnji profesionalni vozači i u svojim poduzećima su raspoređeni na međunarodne linije. Obojica prema Njemačkoj iz Slavonije voze godinama tako da su svjedočili migracijskim kretanjima prije ulaska u EU i poslije.

Za početak smo ih pitali za njihov komentar vezano uz nedavne napise o masovnom egzodusu.

“Činjenica jest da je dosta autobusa u razdoblju oko prvog svibnja otišlo prema Njemačkoj, ali tu treba naglasiti da takvom pojačanom potražnjom svjedočimo svake godine kada kreće sezona šparoga. Naime, i prije pet godina znali smo puniti pet ili više autobusa tijekom sezone šparoga, gdje smo prevozili grupe tzv. šparogaša koji svake godine odrade sezonu na radovima u poljima u Njemačkoj. Ove godine se ta brojka kretala kao i ranijih godina i tu nisam vidio ništa neuobičajeno”, rekao nam je Ivan, dok se Josip nadovezuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ove godine je specifično bilo i to što je prvi svibanj pao na nedjelju, a ponedjeljak je bio u Njemačkoj neradni dan. Također se poklopilo to što je za prvi svibanj bio i pravoslavni Uskrs, tako da je dobar dio putnika koje smo odvezli za Njemačku bio zapravo pravoslavne vjeroispovjesti iz Slavonije i Srbije koji su išli u posjet rodbini”.

Vozače smo upitali i za mišljenje oko povećanja broja migranta prema Njemačkoj.

“Rekao bih da se brojka lagano povećava iz godine u godinu, ali i dalje to nisu značajne brojke kakve mediji navode. Moram napomenuti da su autobusi specifična vrsta prijevoza, gdje se za razliku od zrakoplova svatko može uvjeriti u to jesu li popunjeni ili ne, a značajniju ulogu igra i nikada niža cijena prijevoza. Cijena od Osijeka do Munchena je i do 30 % jeftinija nego prijašnjih godina, dok se očekuje i pad od 90 % nakon dolaska zelenih (FlixBus op.a.) koji osvajaju tržišta nudeći dampinške cijene dok ne unište konkurenciju, što u slučaju Hrvatske može imati dugoročno povoljne učinke za samog putnika, jer svi prijevoznici koji voze iz Slavonije za Njemačku pored toga obavljaju i ostale vrste autobusnog prijevoza tako da će ta borba biti duga”, objašnjava Ivan.

Zanimljivo bi bilo spomenuti da se danas prijevoz iz Slavonije vrši specifičnim autobusima, koji za razliku od klasičnih sa 50 sjedala imaju 5-8 sjedala manje kako bi se povećao komfor putnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Samim time ispada da danas s punim autobusom prevezemo manje putnika nego prije nekoliko godina”, uz smijeh kaže Josip.

Htjeli smo provjeriti ima li Slavonaca koji prema Njemačkoj putuju iz Zagreba, a tu nam je na raspolaganju bio Mario, rođeni Slavonac koji s obitelji već desetak godina živi i radi u Zagrebu.

“Što se sastava putnika tiče, određeni dio putnika čine Slavonci, a njihovi razlozi zašto putuju iz Zagreba su prvenstveno veći izbor destinacija u Njemačkoj na koja iz Zagreba voze naši autobusi. Ne mogu govoriti o točnim brojkama, ali možemo reći da na svakom polasku bude od 2 do 5 osoba koje su iz Slavonije i Baranje. No, kada me već pitate za brojke koje prevezemo prema Njemačkoj, moram spomenuti da gotovo jednake brojeve ljudi vraćamo i nazad u Hrvatsku. Naravno da iz Njemačke ne vozimo prazni, već naprotiv, često imamo slučajeve kada s jednim busom odemo iz Hrvatske, a liniju vraćamo sa tri autobusa”, kaže Mario te nam kaže kako mu ti povratci znaju biti teži dio posla.

“Većinom su to ljudi koji su otišli u Njemačku vjerujući kako ondje teče med i mlijeko, da bi se teško razočarali i doživjeli neuspjeh nakon nekoliko tjedana. Tada se vraćaju razočarani, i često bude situacija da su u alkoholiziranom stanju te nam rade probleme na putu”, rezignirano nam priča Mario, a Ivan i Josip se nadovezuju da je ista situacija u Slavoniji.

“Oko Uskrsa smo u tri dana dali dodatne kapacitete na našoj liniji, te je prema Njemačkoj išlo 15 autobusa, ali već iza uskrsnog ponedjeljka smo organizirali možda dva autobusa manje prema Hrvatskoj”, potvrđuje Ivan.

Iz svega navedenog zaključujemo kako su razmjeri iseljavanja daleko manje od onog što nam je plasirano zadnjih dana, ali i dalje su te brojke nažalost prevelike.

Nameće se pitanje je li zbilja situacija toliko loša. Često čitamo o tome kako je Osijek pust grad, a ni ostali slavonski gradovi se ne mogu pohvaliti boljom situacijom, ali onda se zapitamo što je s onim ljudima koji su ostali ovdje.

Svjedočimo da se unatrag godinu i nešto dana u samom Osijeku pokrenulo dosta samostalnih i uspješnih projekata od strane ljudi kojima je prekipjela ta famozna osječka apatija i malodušnost. Odlučili su stisnuti zube i dati si truda u samostalnom poduzetništvu i u tome su naposlijetku uspjeli!

Samim time se nameće pitanje kako će oni dugoročno opstati ako više ne ostane ljudi koji će kupovati njihove proizvode ili koristiti njihove usluge?!

S druge strane, sve češće susrećemo povratnike iz Irske. U razgovoru s njima razvidno je da je od svakih 10 osoba jedna ostvarila konkretnu karijeru i maknula se od pranja suđa, dok su ostali zapravo bili na produženoj eksurziji, i umjesto novih iskustava u poslu su donijeli iskustva u provodu i zabavi.

Situacija je daleko od idealne, ali hoćemo li uspjeti u svom životu ovisi isključivo samo o nama. Pobjeda je slađa kada se ne ide linijom manjeg otpora nego se upornošću svladaju prepreke i dođe do cilja. No, na tom cilju Slavoncima i Baranjcima zasigurno senzacionalistički naslovi zasigurno neće biti od pomoći.

Odlazak od kuće je nešto što nosi stanovitu odgovornost koje mnogi nisu svjesni. Slavonija je osim epicentra iseljavanja i postala poligon za razne teorije zavjere i medijskog crnila. Te priče idu tako daleko da se već otvoreno priča o planskoj depopulaciji, piše Sib.rtl.hr

Dragi naši emigranti, Slavonija i Baranja Vas trebaju ovdje, jer ako su već svi digli ruke od nas, ne smijemo i sami to učiniti. Pokažimo taj famozni inat i prkos Slavonski te ga usmjerimo u vlastiti trud i rad s ciljem da njemačke plaće što prije počnemo zarađivati ovdje!

Pozivamo i sve medije da počnu prenositi i pozitivne priče iz Slavonije koji ima, ali valjda nisu zanimljive pored svi silnih autobusa…

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.