Bajić, državni odvjetnik kojeg je prozvao Polančec: Zašto je krivo usmjerio istragu Spice ili nije išao dovoljno duboko?

damir polančec bajić
Foto: Snimka zaslona, Fah; fotomontaža; Narod.hr

“U mom slučaju DORH, na čijem je čelu bio Mladen Bajić, i USKOK dijelom su neprofesionalno postupali”, rekao je to ovih dana pravomoćno oslobođeni Damir Polančec. On je bio potpredsjednik vlade na čijem je čelu bio HDZ-ov Ivo Sanader. Podsjetimo, Vrhovni sud krajem prosinca 2021. Polančeca je oslobodio krivnje u tzv. aferi Spice.

Postupak je pravomoćno okončan 23. prosinca prošle godine, nepravomoćna presuda donesena je 2016. godine, a sve je počelo još u lipnju 2011. godine. Za vrijeme trajanja sudskog postupka na mjestu glavnog državnog odvjetnika izmijenili su se Mladen Bajić, Dinko Cvitan, Dražen Jelenić i Zlata Hrvoj Šipek. No, Bajić je bio na tom mjestu tijekom presudnog razdoblja – dok je trajala istraga.

Dva svjedoka

Polančec je oslobođen optužbe da je s drugim suokrivljenicima novcem Podravke pokušao preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom.

> Polančec o presudi, depopulaciji: Mediji senzacionalizmom utječu na stanje u društvu

“Nikada nisam osnovao ili vodio bilo kakvu kriminalnu grupu. Posebno ne kriminalnu grupu koja bi htjela Podravkinim novcem za sebe priskrbiti većinski paket dionica”, rekao je Polančec.

Ponovio je da se cijela optužnica protiv njega temeljila na iskazima dvojice svjedoka. “Od više od 150 svjedoka ispitanih u ovom procesu teretila su me samo dvojica. U završnom govoru tužiteljstvo se nije mogli pozvati ni na pola rečenice tih svjedoka koji su iskazivali 20 dana”, dodao je Polančec.

Dolasci važnih ljudi iz EU

Iskazima tih svjedoka, kaže Polančec, pristupilo se nekritički i nije ih se dovoljno preispitivalo.

Polančec podsjeća da su neka uhićenja i podizanja optužnica koincidirala s dolascima važnih ljudi EU-a. Tad smo bili pri kraju pregovora. Polančec kaže da je on trebao poslužiti kao ogledni primjer da u Hrvatskoj nema nedodirljivih.

Polančec tvrdi da je motiv tomu da je netko na njegovom slučaju gradio karijeru. “Tada je na čelu DORH-a bio Bajić. To je jedno objašnjenje. Drugo je da smo htjeli Europi dokazati da se ipak borimo. Ali ja nemam dovoljno dokaza da je politika bila u direktnoj sprezi.”- rekao je Polančec.

Tko je Mladen Bajić?

Rođen u Splitu 1950., u kojem je 1975. završio i Pravni fakultet, Bajić se zaposlio u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku. Potom u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik.

Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je isključivo na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet. Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.

Od 1992. do 1996. radio je kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata te medaljama Ljeto ’95 i Oluja. Nakon završetka Domovinskog rata radi kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu. U kolovozu 2001. imenovan je splitskim županijskim državnim odvjetnikom.

Mladen Bajić je imenovan Glavnim državnim odvjetnikom od strane Vlade Ivice Račana u svibnju 2002. godine. Na toj poziciji Bajić je naslijedio Radovana Ortynskog. Kao Glavni državni odvjetnik Bajić je “izgurao” čak tri mandata. Na ovu važnu državničku funkciju bio je biran 2002., 2006. i 2010. godine, što znači da je dužnost obnašao i za vrijeme vladavine SDP-a i HDZ-a. Koliko je “izdržljiv”, govori podatak kako su se za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova. To samo pokazuje da je Bajić jedan od najdugovječnijih državnih odvjetnika u EU. Jedan od rijetkih koji mu može parirati u dugogodišnjoj karijeri je njemački državni odvjetnik Kay Nehm. Nijemac je na toj poziciji bio isto 12 godina, od 1994. do 2006. godine.

Čovjek za sve politike

Mladen Bajić postao je prvi hrvatski tužitelj koji je dobio, i to konsenzusom parlamentarnih stranaka, drugi mandat na funkciji glavnog državnog odvjetnika.

Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer je “previše koketirao s politikom.” No, u Bajićevu obranu stala je premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije  Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a.

Godine 2014. SDP-u je Bajić opet prihvatljiv. Tadašnji premijer Zoran Milanović je poručio: “Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića. Smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.

Lex Perković

Milanovićevo, Bajićevo, i Josipovićevo (ne)slaganje istaknulo se 2013. godine u slučaju Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.

“Što je radio represivni sustav zadnjih deset godina? Što je radio državni odvjetnik zadnjih osam, to njemačko pravosuđe mora rješavati”, rekao je Milanović. Nastojao je nakon kritika Vlade zbog donošenja zakona kojim bi se spriječilo izručivanje Perkovića Njemačkoj fokus sa sebe prebaciti na Bajića i Tomislava Karamarka kao bivšeg šefa tajnih službi i policije.

DORH je bio obvezan štititi poštivanje hrvatskih zakona, a u isto vrijeme štititi interese Njemačke kao tražitelja izručenja što je bio jedinstven slučaj. DORH je svojim postupcima i stavovima u više navrata poručio kako je zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića 1983. godine nastupila 1998. godine te kako je stoga izručenje i Perkovića i Mustača Njemačkoj nemoguće, pisali su mediji.

Odvjetnik dr. sc. Damir Primorac pojasnio je tada koje su moguće posljedice za DORH. “U slučaju nezadovoljstva ulogom DORH-a, teoretski je moguće da se SR Njemačka obrati nadležnim tijelima Vijeća Europe zbog nepoštivanja važećeg Zakona o međunarodnoj pravnoj suradnji”, pojasnio je Primorac.

“DORH u ovom slučaju očito zastupa i Republiku Hrvatsku i privatne stranke Mustača i Perkovića i Njemačku. To je jedinstven slučaj. Vjerojatno će se odsad u svim teorijama proučavati kao jedno novo, socijalističko, revolucionarno pravo”, kazao je medijima odvjetnik Zvonimir Hodak.

Kako je Mladen Bajić, tadašnji državni odvjetnik, pokušao spriječiti izručenje Perkovića i Mustača?

WikiLeaks: Izvješća američkom veleposlanstvu

Stranica WikiLeaks objavila je da je Bajić detaljno izvještavao američko veleposlanstvo o svim važnijim istragama. O tome da su u veleposlanstvu sastavljane depeše. Glavni državni odvjetnik je demantirao neke navode iz dokumenta na Wikileaksu, nazvavši diplomatski dokument “kompilacijom medijskih napisa i mašte osobe koja je pisala izvješće”. Naročito je odrješito opovrgnuo svoje navodne komentare o tome tko podržava a tko ne podržava DORH, ocijenivši kako “američki tajnik ima bujnu maštu“.

U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegovog rada.

Uhićen Gotovina, osuđen Norac

Za njegova mandatornog djelovanja uhićen je general Ante Gotovina, a osuđen je general Mirko Norac. To što je sudjelovao u hvatanju Gotovine donijelo mu je naklonost Carle Del Ponte, a možemo reći, i drugi mandat na mjestu državnog odvjetnika.

Bajić je u karijeri imao kao najteži zadatak uhititi i poslati u zatvor Ivu Sanadera, nekadašnjeg suradnika i školskog prijatelja. Postavljalo se pitanje: ako je Bajić bio tako dobar sa bivšim premijerom, kako to da se već tada kao Glavni državni odvjetnik nije oglasio o kriminalnim radnjama premijera? Predbacuje mu se baš to što je šutio, a vjerojatno je znao za sve “podvige” tadašnjeg premijera i prijatelja.

Mrlja na Bajićevoj karijeri svakako je i slučaj “Kamensko”. Bivši ravnatelj policije, Oliver Grbić, prozvao je tada Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Grbić je tvrdio kako je Bajić to napravio da bi zaštitio Ninoslava Pavića i da je u svemu tome imao podršku tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića.

Končar, Granić, Canjuga, Batarelo…

Uz Bajića vežu se i afere, tj. slučajevi u kojima se nije iskazao u najboljem svjetlu. Riječ je o slučaju nekadašnjeg zagrebačkog tužitelja Krunoslava Canjuge i odvjetnika Mirka Batarela te slučaju direktora Končara Darinka Bage i Mate Granića, bivšeg ministra vanjskih poslova i nekadašnjeg predsjednika DC-a.

Također je vezan i uz aferu oko pokušaja istrage protiv bivšeg predsjednika Visokog trgovačkog suda Nenada Šepića koji je napao Bajića, i to preko njegove supruge, jer nije uspio u ponovnoj kandidaturi za predsjednika Visokog trgovačkog suda. Slučaj koji ga je skoro koštao pozicije je Brezovica. Bajić je tada načinio veliku pogrešku jer je podržao svoju zamjenicu Božicu Cvjetko koja je bila upućena o seksualnom zlostavljanju štićenika doma u Brezovici, ali je obustavljala kriminalističku obradu i nije dopuštala provođenje istražnog postupka.

Arsen Bauk dodijelio je 2010. Mladenu Bajiću ime – Stand Bajić, optužujući ga s kolegama SDP-ovcima da je na stand by jer drži neke prijave u ladicama. Braneći Bajića iste godine tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako je u raščišćavanju afera u Hrvatskoj u prošlosti nedostajalo političke volje i političke klime, a u tom je kontekstu rekao kako bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić da je “ranije kukuriknuo, zasigurno završio u loncu”.

Slučaj Lora

Na slučaju Lora, neki ističu, vidi se način na koji se razarao hrvatski pravni sustav i prava uloga Mladena Bajića.

Mladen Bajić omogućio tužiteljstvu BiH pristup arhivama Republike Hrvatske i podizanje optužnica protiv časnika HV-a

Umirovljeni general Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora (HGZ), udruge koja okuplja oko 70 umirovljenih hrvatskih generala i admirala, iznio je još u travnju 2015. godine zabrinutost visokih časnika Hrvatske vojske navodnim najavama optužnica sa sudova iz Bosne i Hercegovine zbog, navodnih ratnih zločina 90-ih.

Time je podsjetio na suradnju DORH-a i Tužiteljstva BiH koja se odvija na osnovi Protokola potpisanog u Sarajevu 3. lipnja 2013. godine. Naime, tadašnji glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić i Glavni tužitelj tužiteljstva Bosne i Hercegovine Goran Salihović su 3. lipnja 2013. u Sarajevu potpisali Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Kako je DORH tada naveo, zaključen je “radi učinkovitijeg istraživanja, dokazivanja i procesuiranja osoba za koje postoje osnove sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnog prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze i onemogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana”.

Cvitan, Jelenić, Hrvoj Šipek… i Bajićevih 45 godina staža u DORH-u

Godine 2014. zamjenjuje ga na mjestu Glavnog državnog odvjetnika Dinko Cvitan, njegov dugogodišnji suradnik. Mladen Bajić ga je 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Nakon Cvitana na mjesto glavnog državnog odvjetnika došao je Dražen Jelenić. Sada tu funkciju obnaša Zlata Hrvoj Šipek. Mladen Bajić otišao je u mirovinu u posljednjim danima prošle godine sa 70 godina života i točno 45 godina staža u Državnom odvjetništvu, međutim, Bajić i dalje radi u državnom odvjetništvu. Naime Zlata Hrvoj-Šipek sklopila je s Mladenom Bajićem ugovor o djelu na određeno vrijeme, na šest mjeseci, od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.