Demograf Čipin: Savjetovao bih vladajućima da ulažu u kvalitetu života stanovništva

ivan čipin o popisu stanovništva
Foto: Snimka zaslona

Glavna tema posljednjih dana popis je stanovništva i činjenica da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika – što je više od 400.000 građana manje nego što ih je bilo prije 10 godina. Posljednji put Hrvatska je ovako malo stanovnika imala 1948. godine.

> Poduzetnici: Političari su odgovorni za dramatičan pad broja stanovnika

> Šterc: Za demografsku revitalizaciju treba iskoristiti ogroman potencijal naših iseljenika

Sad smo se vratili više od 70 godina unatrag s tim brojem, ali nama demografima to nije nikakvo iznenađenje. Mi smo to očekivali, rekao je danas za HRT izvanredni profesor dr. sc. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

– U zadnjih deset godina izgubili smo skoro 10 posto populacije. Dogodilo se to da je ekonomska kriza iz 2008. u Hrvatskoj produženo trajala. Nismo se dobro oporavili i nismo sasvim dobro pripremili ekonomiju za ulazak u Europsku uniju. Naša ekonomija ne stvara dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Sam ulazak u Europsku uniju je potaknuo direktne ili indirektne ekonomske procese. Pogotovo je utjecao na emigraciju stanovništva. Natalitet je čitavo vrijeme bio negativan, ali se i pojačavao negativno kako je išlo vrijeme. Iselilo je dosta populacije mlađe reproduktivne dobi, pa se djeca rađaju u drugim zemljama. Zadnje dvije godine zbog pandemije imamo i veliko povećanje broja umrlih, ove godine ćemo imati rekordan broj umrlih u zadnjih 70 godina, objašnjava Čipin.

Savjetovao bih političkim vlastima da ulažu u kvalitetu života stanovništva

– Klasičnim demografskim mjerama ne može se puno napraviti. Savjetovao bih političkim vlastima da ulažu u kvalitetu života stanovništva– to je puno lakše postići, da i oni preostali ne odsele, nego da idu davati velike novčane poticaje za pronatalitetne politike. Ostaje nam i imigracija, ali to je dosta škakljiva tema. Trenutno u Hrvatsku doseljavaju uglavnom strani radnici, muškarci u dobi od 20 do 50 godina. Zasad još uvijek dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije, premda u novije vrijeme vidimo i ljude iz Nepala, Filipina, Kineze, dodaje.

Zanimljiv je podatak da je broj stambenih jedinica porastao za 103 tisuće, u odnosu na popis iz 2011. godine. Do stana, koji se prodaju već u nacrtima, iznimno je teško doći.

– Podaci oko stambenih jedinica koji su izašli nisu konačni, ali pokazuju da u jadranskim županijama imate dvoznamenkasti rast, kaže Čipin.

Budućnosti nema bez djece, a statistika pokazuje kako je stopa pronataliteta u Hrvatskoj mnogo niža u odnosu na mnoge europske zemlje, kako danas, tako i u vrijeme naših baka i djedova.

– Nove generacije se ne razlikuju previše od generacije naših roditelja. Što se tiče generacije naših baka – one koje su rodile u prosjeku više od troje djece rođene su prije 1. svjetskog rata. Imali smo preko 20 posto žena koje nisu rađale tad, a to imamo i sad – čak i više. I u 50-im i 60-im smo bili među zemljama s najnižim stopama fertiliteta u svijetu, objašnjava i dodaje kako čak i u zemljama s višim stopama fertiliteta u Europi – poput Francuske ili nordijskih zemalja – on i dalje opada. No zaključuje kako te zemlje ipak razvijaju razne analize i strategije kako bi popravile demografsku situaciju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.