Banić i Koić: Jasenovac, povijesni revizionizam židovskog istraživačkog centra

Mrežni popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac je masovna prijevara budući da sadrži tisuće lažnih jasenovačkih žrtava. Riječ je o popisu osoba koje su stradale na nekom drugom mjestu ili su preživjele rat. Ne postoji nikakva vidljiva želja za ispravljanjem tih pogrešaka što ih čini lažima, pišu Nikola Banić i Mladen Koić za Hrvatski tjednik.

Kao što je već puno puta pokazano i objašnjeno, vrlo često kad se gledaju podaci o žrtvama iz Drugog svjetskog rata na području Hrvatske i okolice dostupni u različitim izvorima i bazama podataka, moguće je pronaći nove dokaze o lažnim jasenovačkim žrtvama.

Jedna od takvih baza podataka koja do sad nije bila spominjana, a koja je do nedavno bila javno dostupna je i baza podataka koju je izradio židovski istraživački i dokumentacijski centar CENDO, koji djeluje na adresi Židovske općine u Zagrebu.

>Predstavljanje knjige ‘Jasenovački popis – Lažne žrtve’ u Splitu 25.4.

Ta baza podataka između ostaloga sadrži osobne podatke o hrvatskim Židovima koji su stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata kao i o onima koji su preživjeli. Iz nekog razloga je ta baza podataka povučena s mrežnih stranica centra Cendo, ali njezina nadopunjena inačica koja sadrži i ispravke može se naći u jednoj nedavnoj publikaciji.

Šalom CENDO

Cendovoj bazi podataka je bilo moguće pristupiti još u listopadu 2023. godine preko odabira poveznice „Žrtve i preživjeli“, a bila je moguća i pretraga podataka, no već u studenom je poveznica uklonjena s početne stranice, a na samoj stranici baze podataka je onemogućena pretraga.

Međutim, u sklopu centra Cendo je u lipnju 2021. godine objavljena publikacija „Baza podataka Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO – Korekcije i dopune“ čija je autorica Melita Švob u kojoj su također dostupni podaci spomenute baze.

Puno podataka koji su spomenuti tamo moguće je pronaći i u knjizi Melite Švob „Židovi u Hrvatskoj – Židovske zajednice“ koja je izdana u Zagrebu 2004. godine. Na temelju podataka dostupnih u spomenutoj publikaciji iz 2021. godine moguće je dodatno potvrditi brojne prethodno objavljene lažne jasenovačke žrtave. Moguće je pronaći i potvrdu za nove, dosad neobjavljene lažne žrtve s mrežnog popisa JUSP-a Jasenovac.

Tako se je i židovski istraživački i dokumentacijski centar CENDO makar i nehotice svrstao u povijesne revizioniste. Šalom!

>Banić i Koić: Već 50. put mijenjaju se podaci na jasenovačkom popisu

Slijedi nekoliko primjera za ilustraciju kako i Cendo ima podatke koji temeljito revidiraju mrežni popis JUSP-a Jasenovac. Primjeri su podijeljeni u nekoliko grupa prema mjestu smrti, a za početak su neki primjeri preživjelih koji se nalaze na jasenovačkom popisu.

Preživjeli s popisa žrtava JUSP-a Jasenovac

Branko Fürst rođen ocu Rihardu u Zagrebu 1907. godine je prema JUSP-u Jasenovac ubijen od ustaša u logoru Jasenovac 1941. godine. Međutim, u bazi podataka Američkog muzeja holokausta moguće je pronaći zapis da je izvjesni činovnik Branko Furst rođen 1907. godine preživio rat pri čemu se kao izvor koristi popis preživjelih Židovske općine Zagreb.

U gore spomenutoj publikaciji Melite Švob moguće je vidjeti da zaista postoji Branko Furst rođen ocu Rihardu u Zagrebu 1907. godine što znači da se radi o još jednoj lažnoj jasenovačkoj žrtvi. Marija Apfel (Leopold, Murska Sobota, 1897.) je prema JUSP-u Jasenovac ubijena od ustaša 1941. godine.

Međutim, prema podacima M. Švob ona je preživjela rat, a slična potvrda je dostupna i na mrežnim stranicama Američkog muzeja holokausta. Prema JUSP-u Jasenovac Štefica Rozsahegy (Danijel, Teslić, 1918.) ubijena je 1944. godine. Međutim, prema podatcima M. Švob i ona je preživjela rat.

Stradali u Njemačkoj i u njemačkim logorima

Slijedi nekoliko primjera prema podatcima iz dokumentacijskog centra Cendo stradalih u Njemačkoj ili u njemačkim logorima, a prema JUSP-u Jasenovac ubijenih u Jasenovcu. Prema podacima M. Švob Olga Erlich (Samuel, Šaptinovci, 1905.) je ubijena u Auschwitzu 1943. godine što je čak spomenuto i u komentarima mrežnog jasenovačkog popisa.

Armin Hirschl (Mavro, Čakovec, 1880.) je prema Švob ubijen u Auschwitzu 1943. godine. Ivan Vajda (Ignatz, Merenje, 1884.) je prema podatcima iz Cenda nije ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine, nego u Auschwitzu 1944. godine.

>Banić i Koić: Panta rei – Herman i Panto kao paradigma jasenovačkog mita

Jakob Weiss (Aleksandar, Paljevina, 1878.) prema Švob nije ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine nego u Auschwitzu 1943. godine. Prema Švob su Roza Kohn (Herman, Velika Pisanica, 1892.) i Kornel Marberger (Mavro, Vinkovci, 1893.) stradali u Njemačkoj.

Za Mavra Deutscha (Gustav, Leskovac, 1882.) Švob navodi da je stradao u Šleskoj 1943. godine. Jakob Singer iz Krapine (1898.) je prema Švob stradao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali u njemačkom logoru u Loborgradu.

Ubijeni u „Judenfrei“ Srbiji

Prema mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac Tilda Musafija rođena u Travniku 1902. godine je ubijena od ustaša u Staroj Gradiški 1943. godine.

Međutim, prema podacima M. Švob ona je ubijena u logoru Banjica u glavnom gradu Srbije Beogradu 1943. godine pri čemu se u bazi podataka židovskog istraživačkog i dokumentacijskog centra Cendo dodatno navodilo da je izvor podataka za to knjiga Duška Kečkemeta „Židovi u povijesti Splita“.

Stradali u NDH

Prema mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac Sofija Almasy (Josip, Osijek, 1871.) je ubijena od ustaša u Jasenovcu 1941. godine. Međutim, prema podacima koje je prikupila M. Švob iz Cenda ona je stradala u zatvoru 1943. godine što je čak spomenuto i u napomenama mrežnog popisa JUSP-a Jasenovac, uz dodatak da se radi o Hrvatici, a ne o Židovki.

Sve to ne odgovara zapisu iz digitalnog arhiva Yad Vashema prema kojem je Sofija Almasy (Josip, Osijek, 1870) umrla 1942. godine u getu Csepreg u Mađarskoj.

Prema mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac Simon Baum rođen 1887. godine je ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Međutim, prema podacima M. Švob on je streljan 1941. godine pri čemu je u bazi podataka centra Cendo dodatno spomenut i Vukovar kao mjesto strijeljanja.

Vrlo šturi podatci iz JUSP-a Jasenovac znakoviti su za, u ovom slučaju jedini, izvor podataka, AOISV odnosno srbijanske popisnice istine. Prema JUSP-u Jasenovac Rozalija Kohn (Moric, Zemunu, 1870.) ubijena je od ustaša u Jasenovcu 1942. godine.

Međutim, osim što se u napomenama popisa navodi da se radi o Hrvatici iz Pakraca ona je prema podacima M. Švob stradala u Maksimiru 1942. godine. U digitalnom arhivu Yad Vashema nema zapisa koji bi odgovarao predmetnoj Rozaliji Kohn stradaloj u Jasenovcu.

Dva zapisa spominju Ružu Koen ubijenu u beogradskom logoru Sajmište/Zemun, a još dva Rozaliju Kohn iz Pakraca kod koje je nepoznato mjesto smrti. U jednom od tih zapisa je podatak o smrti 1941. godine.

>Nikola Banić i M. Koić: Uputnik Plenkovićevog ministra Fuchsa za jasenovački mit

Prema mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac Slavko Hirschl (ime oca nije navedeno, Zagreb, 1879.) ubijen je od ustaša u Jasenovcu nepoznate godine. Međutim, prema podacima M. Švob on je stradao u Topuskom 1943. godine.

Na Velebitu i Pagu

Prema mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac Ješua Atijas (Salamon, Sarajevo, 1920.) ubijen je od ustaša u Jasenovcu 1942., Milan Berl (Eugen, Rijeka, 1903.) 1941. godine, a Salamon Levi (Samuel, Sarajevo, 1905.) 1942., ali u napomenama se navodi i 1941. godina.

Međutim, prema podacima M. Švob Ješua Atijas je ubijen u Jadovnom na Velebitu 1941. godine. Milan Berl (Eugen, Rijeka, 1903.) je prema Švob stradao na Pagu 1941. godine.

Prema digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata iz 1964. godine (L64) nadnevak smrti Berla je sredinom lipnja 1941. godine prije nego su u srpnju veće grupe upućivane u logor u Gospiću, a to vrijedi i za logor na otoku Pagu.

Prema podacima M. Švob Salamon Levi je stradao na Pagu 1941. godine, a taj podataka je naveden i u napomenama mrežnog popisa JUSP-a Jasenovac, ali JUSP Jasenovac ne vjeruje ni vlastitim izvorima ako odstupaju od jasenovačke mitomanije.

Nekoliko mjesta smrti

Primjer koji odlično pokazuje znanstvenu uvjerljivost jasenovačkog popisa je u slučaju Franje Blažića (Gustav, Zagreb, 1905.) prema JUSP-u Jasenovac ubijen od ustaša u Jasenovcu 1941. godine. U napomenama popisa je navedeno alternativno mjesto smrti Jadovno na Velebitu.

Međutim, prema podacima M. Švob on je ubijen na Pagu 1941. godine. Prema digitalnom popisu L64 jedini Franjo Blažić je kao civil stradao u Sibinju sredinom 1944. godine.

U ovom slučaju su moguća četiri mjesta smrti, a to bi moralo biti previše čak i za kriterije djelatnika JUSP-a Jasenovac koji se na svojoj mrežnoj stranici hvale da provjeravaju svaku žrtvu. Možda, ako marljivo rade kao likovi u animiranim filmovima serijala A je to!

Đakovo

Na mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac nalaze se Lotta Herrenheiser (Zagreb, 1899.), Irma Fuchs (Mavro, Đakovo, 1884 ili 1890.) i Vilma Heumer (Makso, Petrinja, 1882.). Međutim, prema podacima M. Švob iz Cenda sve tri su stradale u Đakovu 1942. godine.

To su također problematični podatci koji pokazuju površnost nekih istraživača povijesti Drugog svjetskog rata jer u popisu umrlih iz logora Đakovo prema pedantnim zapisima grobara Stjepana Kolba nema Lotte Herrenheiser ni Irme Fuchs.

Nema ni Vilme Heumer već se na popisu umrlih u Đakovu nalazi Vilma Heuman/Neuman (Petrinja, 1887.) pokopana 9.4.1942. godine. Malo dublja analiza daje još zanimljivih rezultata koji pokazuju koliko mitomani pojma nemaju o stvarima za koje tvrde da se sve zna.

Primjerice na mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac se nalazi i klon Lata Herehuisen navodno stradala u logoru Stara Gradiška (Banić i Koić, Jasenovački popis – Lažne žrtve, 2023., s. 289).

U digitalnom arhivu Yad Vashema ima osam zapisa za prezime Herrenheiser, ali nema predmetne Lotte/Late.Usput, prema digitalnom arhivu Yad Vashema neki bliski rođaci zagrebačke obtelji Herrenheiser su stradali u Theresienstadtu.

>Jasenovac i NDH: U ime koga i čega se godinama objavljuju povijesne krivotvorine?

U digitalnoj inačici jugokomunističkog popisa žrtava rata L64 Irma Fuchs rođ. Wamoscher je Hrvatica, katolkinja stradala sredinom lipnja 1941. u logoru Stara Gradiška, odnosno pola godine prije uspostave tog logora. U popisu L64 koincidentno se nalazi i židovka Fuchs Wamascher stradala od nepoznatih na nepoznatom mjestu generičkog nadnevka 15.03.1945. koji u L64 uglavnom znači da je nepoznato vrijeme smrti.

Ukratko, na temelju ovdje prikazanih podataka može se jasno reći da se i židovski istraživački i dokumentacijski centar Cendo aktivno, premda nenamjerno, revizionistički bori protiv jasenovačkog popisa koji je do te mjere lažan da „krade“ i žrtve iz Auschwitza i preživjele ljude.

Ovdje navedene lažne jasenovačke žrtve nisu jedine koje je moguće pokazati na temelju spomenute publikacije Melite Švob.

Ne samo kroz ovaj tekst provlači se pitanje zašto se isti ljudi popisani kao jasenovačke žrtve nalaze na popisima još nekoliko različitih mjesta smrti i zašto se čak i preživjeli nalaze na popisima ratnih žrtava? Odgovor je jednostavan: zato jer je premalo stvarnih žrtava za sve mitomanske priče.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr