Na nogama su baranjski i slavonski poljoprivrednici zbog činjenice da mjerodavni još nisu zatražili produljenje moratorija na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje strancima na dodatne tri godine. Moratorij, podsjetimo, istječe u lipnju 2020., a zahtjev za produljenje toga roka treba biti poslan na adresu Europske komisije. To, pak, još nije učinjeno pa su seljaci odmah posumnjali, kako ističu, da to “nisu čista posla”, prenosi Večernji list.
> (VIDEO) Petir: Poljoprivreda je zaslužna za 22 milijuna radnih mjesta u EU
> Ivan Miklenić: Gotovo zločinačko ponašanje politike prema poljoprivredi i hrvatskom selu
“Iscrpljeni smo i klonuli smo duhom zbog silnih zavrzlama i spletki s kojima se neprestano suočavamo. Nužne su nam još tri godine moratorija kako bi se za to vrijeme posložilo i sve stavilo na svoje mjesto. Treba striktno postaviti pravila pa onda neka na natječaju zemlju dobiju i, primjerice, Vupik plus, Belje plus ili bilo koja novoosnovana tvrtka iz sustava Agrokor, neće biti ljutnje. Nudi nam se prilika da se ispravi nepravda jer su nam, prije 15 godina kada se Agrokor širio, ostavljene tek mrvice. Tada smo već zakinuti, a dolazak stranaca će nas pokopati.“, otkrio je Večernjem listu Petar Pranjić, baranjski ratar i jedan od seljačkih vođa.
> Ostavština Kukuriku koalicije: Umjesto voćnih nasada, država milijunima poticala šikare i livade
Ministarstvo: Rok je 1. srpnja 2020.
Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je kako nije točna informacija objavljena u ponedjeljak u medijima da je Hrvatska rok za podnošenje zahtjeva za produženje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima trebala napraviti u prve tri godine članstva u EU te je najavilo da se taj zahtjev priprema i bit će pravodobno podnesen.
> Zašto državno odvjetništvo nije istražilo SDP-ovog ministra poljoprivrede?
> SDP-ove afere s poljoprivrednim zemljištem: Poljoprivrednici traže da DORH pokrene istragu
“Rok za podnošenje zahtjeva za produljenje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima je 1. srpnja 2020., dakle istječe za više od godinu dana. Hrvatska priprema zahtjev za produljenje roka, koji će pravodobno podnijeti. Nije točna informacija da smo to trebali napraviti u prve tri godine članstva u EU.”, odgovarili sz iz Ministarstva poljoprivrede. Takvu vrstu produljenja za dodatne tri godine tražile su i dobile, navode u Ministarstvu, Mađarska, Slovačka, Litva i Letonija, pa ne vide razlog da se isto ne dopusti i Hrvatskoj.
> (VIDEO) Pobuna u Slavoniji: Ne žele predati svoju zemlju u ruke Rusa
“Neizvjesnije nam je ovo doba nego kad smo se vratili iz progonstva u Baranju. Najjača demografska mjera jest vratiti zemlju seljaku! Ako možemo obrađivati veće površine i od toga pristojno živjeti, i moj sin će se vratiti iz Austrije. Tri posto slavonske zemlje vrijedi kao 90 posto dalmatinskog krša, jer ona hrani cijelu Hrvatsku. I neće nas stranci naučiti ništa novo jer smo dovoljno jaki da pratimo nove tehnologije, samo nemamo dovoljne površine da ih i uvodimo.”, upozorio je poljoprivrednik Pranjić.
> Tihomir Jakovina – bivši ministar poljoprivrede koji je išao iz afere u aferu
Poljoprivrednici: Ako država ne može gospodariti svojim vlasništvom, zašto ga ne ponudi našim građanima?
“Ako država ne može gospodariti svojim vlasništvom, zašto ga ne ponudi našim građanima? Strancima su dali zemlju za 350 kuna po hektaru, a mi je plaćamo 1000 kuna pa nadalje.”, otkrio je Nikola Sebauer iz Čepina Večernjem, inače član stranke Nezavisni seljaci Hrvatske. Sebauer sije pšenicu, kukuruz, suncokret i ječam na 130 hektara, a na još 30 hektara pasu njegove ovce. Od toga je samo 5,5 hektara u njegovu vlasništvu, ostalo je zakupio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa