Hoće li Rusi, njihove banke, uspjeti u svojim nastojanjima da iskoriste krizu Agrokora i uđu u njega, a time hrvatsko poljoprivredno zemljište dovedu prvi put u (najozbiljniju) mogućnost da završi u rukama stranca? Pitanje je to što se nameće ovih dana dok se Rusi pod kišobranom vjerovničkog “traženja rješenja” za naš najveći poslovni sustav, jer ruski Sberbank njegov je najveći vjerovnik, žele domoći upravljanja u njemu, a Agrokor u ovom trenutku u nekom obliku zakupa/koncesije, podaci su Ministarstva poljoprivrede prema ARKOD-u, ima čak 32.840 hektara državne zemlje, pisalo je u Glas Slavonije prije nekoliko mjeseci.
Informacije iz travnja 2017. navode kako Agrokor u nekom obliku zakupa/koncesije ima čak 32.840 hektara državne zemlje, prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Tih 32.840 državnih hektara obrađuje sedam Agrokorovih poljoprivrednih subjekata, a baranjsko Belje prednjači s 19.111 hektara. Od slavonskih subjekata tu su VUPIK sa 6529 i PIK Vinkovci s 4469 hektara.
Agrokor – Poljoprivredno zemljište prelazi u ruke stranca?
O opasnostima preuzimanja hrvatskih zemljišta je govorio i predsjednik Udruge OPG-ova Život Antun Laslo: „Da stranci ovako dođu do naše zemlje, bila bi to katastrofa. A Agrokor najviše državne zemlje ima upravo u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj. Kada netko kupi zemlju, ona trajno odlazi njemu. Da Mađari kupe zemlju po Baranji, granice se mijenjaju.“
“32 000 hektara hrvatskog zemljišta, ravnice za koju su hrvatski branitelji plaćali krvlju da bi ostala hrvatska… 32 000 hektara u Slavoniji i Baranji tiču se svakog od nas ponaosob. Zemljište u vlasništvu ili koncesiji Agrokora – jest pitanje nacionalnog interesa. I posao je Plenkovićeve vlade osigurati da ostane hrvatsko”, poručila je ranije ove godine dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
Deseci tisuće hektara zemlje tako nisu samo pitanje koncerna, privatne kompanije već pitanje od nacionalnog interesa. Na to ukazuju sami poljoprivrednici i stanovnici Slavonije i Baranje.
