Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravi u radnom posjetu Mađarskoj – tek nekoliko dana nakon što je službeno Budimpešta zajedno sa Ljubljanom zaustavila Hrvatsku u priključenju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj. Slovenija je zaustavila Hrvatsku zbog arbitraže o granicama, Mađarska zbog postupanja Hrvatske prema MOL-u i Žoltu Hernadiju, prvom čovjeku te tvrtke.
O ovoj temi govorili su u Studiju 4 na HRT-u predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku Miro Kovač i Bosiljko Mišetić, bivši potpredsjednik vlade iz 1995.
Mišetić je 2016. kritizirao mađarskog veleposlanika zbog odnosa MOL-a prema INI. Tvrdio je kako bi taj slučaj mogao zahladiti odnose s Mađarskom, što se upravo dogodilo.
Kazao je kako je to bilo na jednom diplomatskom klubu gdje je bio gost mađarski veleposlanik koji je isticao silne taktičko-političke hvalospjeve u odnosima Hrvatske i Mađarske, na što je konstatirao da je Mađarska doista bila jedna od ključnih zemalja koja je u teškim trenucima uspostave hrvatske države, obrane i oslobađanja bila stvarno prijatelj i prijateljski se obnašala prema Hrvatskoj. Međutim, kasnije su se ti odnosi poremetili, poremećaj počinje sa uzurpacijom INA-e i gubljenjem većinskog vlasništva u INA-i, Hrvatska se praktički djelomično odrekla svog energetskog suvereniteta.
Na pitanje može li se riješiti konflikt sa Mađarskom, Kovač je rekao da ćemo vidjeti što će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ispričati hrvatskoj javnosti nakon povratka iz Mađarske, najavila je da će razgovarati i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Smatra da moramo biti relaksirani i da dajemo previše pažnje ulasku u OECD. Dodaje kako to je važna organizacija, ali nije na razini našeg priključenja EU-u i NATo savezu.
Ionako je ulazak u OECD dugogodišnji postupak, to če potrajati još koju godinu. Kovač smatra da moramo biti svjesni i svoje pozicije, svoje snage – naši prijatelji Mađari su odlučili blokirati napredovanje RH na putu prema članstvu u OECD, s druge strane znamo da je sud EU-a u Luxemburgu odlučio odbiti tužbu Mađarske zbog odluke mađarske vlade da ne prihvati izbjeglice na svoj teritorij u sklopu odluke europske komisije o preraspodjeli izbjeglica. “U ovom slučaju Mađarska ne prihvaća odluku suda u Luxemburgu da ta odluka ne obvezuje Mađarsku, s druge strane imamo u Hrvatskoj jedan postupak protiv predsjednika uprave Hernandija – radi se o sudskoj vlasti, koja je neovisna o izvršnoj vlasti i sada bismo mi kao izvršna vlast trebali ispaštati zbog toga što radi sudska vlast”, dodao je.
“Hrvatska se može u nekim trenucima, ako i dalje bude ovako nerazumnog postupanja prema Hrvatskoj, može se isto tako postaviti tvrdo u nekim drugim situacijama, što možda ne bi odgovaralo nekoj drugoj državi”, istaknuo je Kovač.
Mađarski veleposlanik smatra kako to nije afera nego problem koji sudski treba riješiti. Mišetić je rekao da je apsolutno da se iza toga krije nešto drugo. Važno je reći da arbitraža nije sudska presuda i ona nema instrument da se i sankcionira odluka arbitraže. Kao što je doborovljni pristanak, tako je i bilateralno pitanje da li će se postupiti po odluci arbitraže. To je ista stvar što se tiče odnosa MOL-a i INA-e, kao što je ista stvar kada je u pitnju odnos sa Slovenijom za Savudrijsku valu. U pravu je premijer Andrej Plenković kada kaže da arbitražna odluka, bez obzira što je RH opravdano istupila iz arbitraže, je odluka koja ne obvezuje RH. No ovdje se događa sljedeća stvar – to su politički pritisci od institucija u kojima je RH – od EU-a i od OECD-a. Pokazuje da takve institucije gube vjerodostojnost ako će RH za to što je sudska vlast u okviru svoje ovlasti postupila u odnosu na Hernandija i što je MOL u sukobu sa INA-om, dodaje Mišetić.
Bit će situacija u bliskoj budućnosti kada će Hrvatska moći zauzeti stav koji možda neće odgovarati Mađarskoj ako ona ustraje na ovakvoj poziciji, rekao je Kovač.
