Dužnici u ‘švicarcima’ i banke očekuju odluku Vrhovnog suda o kolektivnoj tužbi

Nakon trogodišnje sudske bitke između Udruge Franak i osam banaka, kojom se propituje zakonitost ugovaranja kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku i promjenjivom kamatnom stopom, sredinom svibnja očekuje se konačna odluka Vrhovnog suda. T-portal u svojoj analizi donosi tri moguća scenarija za konačno rješenje problema dužnika u ‘švicarcima’.

Sudac Dobronić osam banaka proglasio krivim, Visoki trgovački sud djelomično prihvatio žalbu banaka

Početkom srpnja 2013. nepravomoćnom presudom sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio je osam tuženih banaka krivim i naložio im da oštećenim dužnicima glavnicu kredita pretvore u kune po početnom tečaju i uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.

Godinu dana kasnije Visoki trgovački sud djelomično je prihvatio žalbu banaka i preinačio presudu suca Dobronića. Prihvaćen je dio presude koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope (za sve tužene banke osim za Sberbanku), a u potpunosti je odbačen dio presude koji se odnosi na ukidanje valutne klauzule i konverziju kredita u kune.

Iako je presuda Visokog trgovačkog suda u pogledu promjenjive kamatne stope dala za pravo dužnicima, nije utvrdila osnovu za obeštećenje i bankama nije eksplicitno naložila povrat preplaćene kamate. Kako bi ostvarili svoje pravo, dužnici su morali pokretati privatne tužbe protiv banaka, a kako se pokazalo, s neizvjesnim ishodom.

Na presudu Visokog trgovačkog suda žalile su se obje strane. Udruga Franak traži od Vrhovnog suda da potvrdi originalnu presudu suca Dobronića, a banke zahtijevaju ukidanje i drugog dijela presude koji se odnosi na promjenljivu kamatu.

Tri scenarija za konačno rješenje

U slučaju da Vrhovni sud potvrdi presudu suca Dobronića, njegovo mišljenje bit će osnova za rješenje na tragu zahtjeva Udruge Franak, a to je konverzija kredita u kune po početnom tečaju uz fiksnu kamatnu stopu koja je važila na početku razdoblja. Za Udrugu Franak bio bi to potpun trijumf, a za banke bi to značilo da dužnicima moraju vratiti oko 2,5 milijardi kuna za preplaćene kamate, a još oko sedam milijardi kuna izgubile bi na konverziji glavnice kredita u kune.

Ako Vrhovni sud potvrdi presudu Visokog trgovačkog suda, za obje strane ostaje svojevrsni status quo, a rješenje problema dužnika u ‘švicarcima’ i dalje će se tražiti u pregovorima, no oni su trenutno zašli u slijepu ulicu. Ipak, presuda bi mogla biti poticajna za nastavak pregovora jer će obje strane znati na čemu su u sudskom postupku. Prema svemu sudeći, u ovom scenariju najizglednije rješenje je ono koje ‘gura’ ministar financija Boris Lalovac, a to je pretvaranje glavnice kredita u eure tako da se kreditne obveze približno izjednače onima koje bi dužnici imali da su na početku uzeli kredit u eurima. Trošak konverzije ravnopravno bi podijelili banke, dužnici i država, pri čemu bi se dužnici obvezali odustati od sudskih tužbi za povrat preplaćenih kamata.

U slučaju da Vrhovni sud dade za pravo bankama te poništi i drugi dio presude koji se odnosi na promjenjivu kamatu, pozicija banaka u pregovorima postala bi znatno snažnija. Ojačani sudskom presudom, bankari bi vjerojatno potpuno odbacili rješenje koje zagovara Lalovac, a u slučaju nametanja takvog modela, zakonskom prisilom pokrenuli bi tužbe protiv države pozivajući se, između ostaloga, i na presudu Vrhovnog suda.

Izvor: narod.hr\tportal.hr
Photo: fah