Branimir Stanić: Što nakon ‘povijesnoga čina’ o proglašenju IGP-a?

Branimir Stanić IGP
Foto: IKA, Zorica Gregurić; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatski je sabor u petak 5. veljače jednoglasno prihvatio Odluku o proglašenju isključivoga gospodarskoga pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Na to je trebalo čekati gotovo 25 godina. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora stupila je na snagu još odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 28. srpnja 1996., piše Branimir Stanić za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Temeljem nje i Hrvatska je kao primorska zemlja dobila legitimno pravo proširenja svoje jurisdikcije nad dijelom mora uz svoje teritorijalne vode proglašavanjem svoga »gospodarskoga pojasa«, što joj je moglo donijeti i veliku financijsku dobit. Za tom su odlukom vapili ponajviše hrvatski ribari i njihova udruženja trpeći godinama veliku štetu jer su ribari iz drugih država izlovljavali ribu u hrvatskim teritorijalnim vodama, što je do danas ostao gorući problem. Proglašenje Zaštićenoga ekološko-ribolovnoga pojasa (ZERP) 2003., kao »utješne nagrade«, u tome im nije previše pomoglo, pogotovo stoga što je već u toj odluci bilo zapisano da se primjenjuje s godinu dana odgode.

U međuvremenu je slijedilo novo slabljenje hrvatske gospodarske snage nakon što je u obliku »bilješke«, zajedno s predstavnicima Italije i Slovenije, predstavnik hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova svojim potpisom ovjerio novo stajalište Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2004. da se ZERP ne odnosi na članice Europske unije. To je u pretpregovorima omogućilo da Hrvatska dobije službeni status zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, a da susjedne zemlje zabilježe svoju malu diplomatsku pobjedu.

Predstavnici hrvatskih vlasti čin proglašenja isključivoga pojasa 2021. nazvali su »povijesnim« te prikazali to kao veliki strateški uspjeh sadašnje garniture hrvatskih vlasti premda su iz Ministarstva vanjskih poslova još u kolovozu 2020. na medijske upite o postojanju ikakvih namjera da se proglasi gospodarski pojas odgovorili negativno, tumačeći da je ZERP sasvim dovoljan. No krajem prošle godine Italija je proglasila isključivi gospodarski pojas pa je to onda požurila učiniti i Hrvatska. Što je novo u proglašenju isključivoga gospodarskoga pojasa?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Vlade su protumačili da većina toga ostaje kako je i bilo, uz dvije novine: »izgradnja umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja u području ZERP-a koji će onda nakon proglašenja postati isključivi gospodarski pojas«.

Istoga dana tankom većinom zastupničkih glasova izglasan je u Saboru još jedan dokument: Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine. U njoj se apsolutno ni u jednom dijelu ne spominje isključivi gospodarski pojas, to jest novost da bi se na ikoji način u energetskom smislu iskoristila snaga mora, vjetra i struja ili da bi se gradili umjetni otoci.

Nema nikakve sumnje da je trebalo proglasiti isključivi gospodarski pojas i da je to za Hrvatsku dugo očekivana, dobra i potrebna odluka, pa makar ju pogurali prekomorski susjedi. No sada kada je odluka donesena, i kad se otvaraju neslućene mogućnosti za najmodernije ekološke i druge projekte, s pravom se očekuje suverena strategija, pogotovo energetska, kojom bi i sinje more pokazalo kako svoj narod Hrvat ljubi. U tome ne moraju valjda ponovno pomagati susjedi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.