“Dana 20.lipnja 1928. godine u beogradskoj skupštini pucano je u hrvatsku državu, pucano je u predstavnike hrvatskih građana, vođe hrvatskog naroda i ne znam zašto bi trebalo bježati od tog datuma i reći da to izaziva neke podjele jer tako je bilo i to je činjenično stanje”, komentirao je predsjednik HSS-a Branko Hrg, jučerašnju raspravu u Vladi tijekom koje je ministrica Andrea Zlatar Violić kazala kako “misle da je potrebno komemorirati smrt Stjepana Radića, ali ne i isticanje povijesnih sukoba”.
HSS je tražio da se 20. lipnja proglasi Danom sjećanja na lipanjske žrtve, kada su ubijena dva zastupnika HSS-a, odnosno hrvatskog naroda Đuro Basariček i Pavle Radić, dok su Ivan Granđa, Ivan Pernanr i Stjepan Radić ranjeni, kazao je Hrg za narod.hr.
Hrg je kazao kako mu je drago što se nakon toliko godina počelo malo više govoriti o Stjepanu Radiću, čovjeku koji je imao izvrsnu ideologiju i politički program.
“Radićev politički program je i danas aktualan, a na njemu je stvarana hrvatska država i znamo da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman bio velik pobornik Radićeve političke misli”, istaknuo je Hrg.
Prijedlog HSS-a je bio da 20. lipnja bude Dan sjećanja na žrtve atentata u beogradskoj skupštini, a da 8. kolovoza delegacija Sabora na Mirogoju položi vijence i zapali svijeće.
Hrg nije zadovoljan time da se 8. kolovoza obilježva Dan sjećanja, jer to nije dan kada je pucano, već kada je od posljedica pucanja umro Radić.
“Nezadovoljan sam što se opet pokušava zatajivati nešto, skrivati se pred nečim”, kazao je Hrg te se pita zašto bježati od toga da je sam taj čin bio pucanje na hrvatsku državu.
Vlada će sukladno većini tu odluku donijeti, a HSS će o tome raspraviti i donijeti odluku. Hrg smatra kako je pomak što se napokon netko sjetio hrvatskoj povijesnoj i političkoj osobi-Stjepanu Radiću, dati trenutak kada ćemo ga se sjetiti, no napominje da će biti zanimljivo vidjeti tko će od saborskih zastupnika 8. kolovoza, kada Sabor ne zasjeda doći na komemoraciju.
Hrg se osvrnuo i na napise o kaznenoj prijavi podignutoj protiv njega, kazavši kako se radi o prijavi DORH-u koju je predsjednik križevačkog SDP-a podnio zato što gradske službe nisu dale pisani odgovor na vijećničko pitanje oko dodjele darova za novorođenu djecu.
Radi se o čistom politikanstu, zaključio je Hrg dodavši kako je temeljit odgovor pripreman te kako u 10 godina nije bilo niti jedne primjedbe vezane uz to, a križevački primjer se počeo primjenjivati širom Hrvatske.
