Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore: Cijene hrane skočit će dvoznamenkastim brojem

cijena hrane
29.09.2017. - Predstavnici Hrvatske udruge poljoprivrednika izvijestili su na konferenciji za novinare o sastancima s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i predstavnicima klubova saborskih zastupnika na kojima su predstavljena gledišta te udruge o prijedlozima zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivrednom zemljištu. Na fotografiji Mato Brlošić. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Od 17 proizvoda, njih osam je poskupjelo, a poljoprivrednici s polja najavljuju: I sjetva je drastično skuplja, slijedi novi val poskupljenja hrane. Litra suncokretova ulja skuplja za četiri kune, kilogram edamer sira za pet kuna, isto toliko i teleća rebra i prsa s kostima, kilogram šunke u ovitku skuplji je za deset kuna, pakiranje mozzarelle za kunu, kao i litra trajnog mlijeko. I tako redom.

Poznata priča? Naravno da je, već neko vrijeme i sami vidimo da je masa namirnica preko noći poskupila za malo (ili malo više), a da se novci u novčaniku nekako brže istope.

Uz svu silnu statistiku koliko je nešto poskupjelo u samo godini dana, možda najopipljivije poskupljenja možemo vidjeti ako prolistamo kataloge trgovačkih lanaca danas i one od prije godine dana. Pa je RTL to i napravio te usporedio cijene, ali ne one na sniženju, nego cijene prije sniženja, one realne i pisane sitnim brojevima u katalozima.

Od 17 poskupjelo 8 proizvoda

Od 17 istih proizvoda u istim katalozima danas i prije godinu dana, njih osam poskupjelo je, cijena je ostala ista za pet proizvoda, a tri proizvoda (i to se odnosi na meso svinjetine) su pojeftinila.

Kad se podvuče crta, proizvodi koji su poskupjeli povukli su konačni saldo naše košarice i ona je skuplja nego prije godinu dana. Tih 17 proizvoda danas ćemo platiti 629,87 kuna, a prije godinu dana to je bilo 603,04 kune. Još jednom napomenimo, gledali smo realne cijene na katalozima (one napisane sitnim slovima), ne snižene.

Proizvođači su već najavljivali da od siječnja ide val dizanja cijena jer je njihova proizvodnja poskupjela i to zbog povećanja cijene energenata, ali i repromaterijala do najsitnijeg detalja, kao što su ambalaža, kutije, etikete… Već prije nekoliko mjeseci bilo je jasno, da usljed takvog poskupljenja proizvodnje, mora slijediti i prelijevanje na trgovine. To se sad dogodilo.

Ako pogledamo košaricu sa 17 proizvoda, jasno je da prosječan kupac potroši i daleko više. Ako višečlana obitelj s nekoliko djece ode po paket s 10 litara trajnog mlijeka, samo taj paket danas je 10 kuna skuplji nego prije godinu dana. Neka se u košarici nađu i 5 paketa mozzarelle, iz novčanika će im se izbiti dodatnih pet kuna, a ako uzmu pet litara ulja, za to će dati 20 kuna više nego lani.

Kad u sve ubacimo da je gorivo najskuplje ikad, da ide poskupljenje plina (a neki u kućanstvima već sad primaju uvećane račune), porastu troškova ne vidi se kraj.

Sever: Udar je veći nego pokazuje službena statistika

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da je udar rasta cijena hrane zapravo i daleko veći nego što to pokazuje naša usporedba cijena prema katalozima i da je taj udar veći nego govori i službena statistika.

„Službena statistika računa koliko je rasla prosječna plaća i prosječna mirovina s prosječnim rastom cijena i onda je ona točna kada govori da je udar cijena manji. Ali treba gledati strukturu košarice od 800 proizvoda i što više utječe na povećanje potrošnje, a što manje. Ako pogledamo detalje, vidimo da je najveći udar rasta cijena na području hrane koja u košarici kućanstva čini 27,2 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku. No prema podacima Eurostata, udio troška hrane u mjesečnoj košarici na razini EU je 13 posto, a u razvijenijim zemljama udio je 10 i manje posto“, govori Sever.

A ekonomija je odavno razlučila da je trošak hrane u ukupnim troškovima manji u razvijenijim i bogatijim zemljama, a ako trošak hrane raste, zemlja je siromašnija. Sad znamo gdje je onda i Hrvatska s udjelom hrane u potrošnji od 27 posto.

Inflacije hrane od 8,1 posto

„Ako znamo da je godišnja inflacija u prosincu bila 5,5 posto, treba znati da se to odnosi na sve cijene, a ako bi se gledala samo inflacija hrane, onda je ona 8,1 posto. To pokazuje da postoji iznadprosječni udar na rast cijena hrane i to je daleko ozbiljnije nego kada poskupe cipele koje i ne moramo kupiti“, kaže Sever.

Govoreći o ljudima koji primaju najniže plaće i umirovljenicima, kaže kako oni izdvajaju i do 40 posto svojih primanja samo za hranu. Ističe da su pritom najviše poskupjeli kruh i pekarski proizvodi, potom ulja i masti, dijelom i mlijeko i mliječni proizvodi.

„Čak i riba kojoj su spuštali PDV, ali mi to nismo osjetili na cijeni. Da ne govorimo o energentima po kojima smo čak bolje pozicionirani od EU jer trošak energenata kod nas zauzima 17,7 posto potrošnje, a na razini EU 24 posto. Mi imamo nešto jeftiniju struju i plin, a i trošak stanovanja je niži“, kaže naš sugovornik.

Sever ukazuje i na detalj koji dodatno govori da nam je sve lošije. Kaže, nakon krize 2008./2009. godine, svjedočili smo razduživanju gospodarstva i građana, da bi se gospodarskim oporavkom ponovno zaduživali.

Brlošić: Sjetva će na hektaru zemlje poskupjeti 30 do 40 posto

„Primanja su sve manje dostatna za pokrivanje redovnih troškove, a sve izvanredne troškove kao što su rođenje djeteta, krstitke pa i smrt, pokrivaju se zaduživanjem. I COVID je izazvao izvanredne troškove za higijenu (maske i dezinfekcijska sredstva), ali i kupovanje nutrijenata za jačanje organizma, sve su to izvanredni troškovi koje mnogi ne mogu pokriti svojom plaćom i mirovinom. Zanimljiv je pokazatelj kreditne zaduženosti iz listopada 2020. godine u odnosu na 2021. Zaduženost je u tom periodu porasla za 5,7 milijardi kuna. Banke upozoravaju na rast nenamjenskih kredita koji se isplaćuju na ruke i idu u pravcu potrošnje. To pokazuje da primanja nisu dostatna za troškove koje imamo“, kaže Sever.

Ništa optimističan nije ni Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore koji govori što nas čeka. Čini se, nije dobro.

„Ulazimo u novu sjetvu i događa nam se nešto što ikad prije nije. Sjetva je skoro duplo skuplja nego lani. Mineralna gnojiva su i do četiri puta skuplja nego prije i imaju tendenciju daljnjeg rasta. A ko se ne baci gnojivo, prinosi će biti manji, a onda će i hrana biti skuplja“, upozorava Brlošić koji potvrđuje da su poljoprivrednici na tu temu imali u četvrtak sastanak s resornim ministarstvom koje prati situaciju.

Kaže, sjetva će na hektaru zemlje poskupjeti od 3000 do 6000 tisuća ili 30 do 40 posto. Gledajući sada na sjetvu, smatra da će cijena hrane skočiti dvoznamenkastim brojem. Dodaje na to da je poskupio i plavi dizel, ali i za oko 10 posto svake godine raste i trošak poljoprivredne mehanizacije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/RTL

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.