Javnost je ostala šokirana činjenicom da je na nedavnoj proslavi dana tzv. Republike Srpske u Banjoj Luci prisustvovao veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, Ivan del Vechio.
Nakon reakcije medija, Vlada je zatražila povratak del Vechia u Zagreb te poručila javnosti da je on na proslavi sudjelovao na svoju ruku, a ministrica Pejčinović-Burić dodala je kako je njegov mandat ionako završio.
>Ministrica Pejčinović-Burić kandidatkinja je za glavnu tajnicu Vijeća Europe – što znamo o njoj?
Del Vechijevo sudjelovanje na proslavi u Banjoj Luci tek je jedan događaj u nizu onih koji pokazuju kako se hrvatski diplomati- koji bi Hrvatsku u svijetu trebali predstavljati u najboljem mogućem svjetlu- biraju po nejasnim kriterijima.
U nastavku smo izdvojili neke primjere koji to pokazuju. Među njima su i oni koji ne idu prilog ministrici vanjskih poslova Mariji Pejčinović-Burić niti njezinoj aktualnoj kandidaturi za glavnu tajnicu Vijeća Europe.
Loreta Bertoša Kušen – za vrijeme boravka u Australiji protupravno primala novac po dvije osnove
Loreta Bertoša-Kušen, donedavno glavna tajnica MVEP-a, prema dostupnim informacijama, u veleposlanstvu u Canberri primala je plaće u dvostrukom svojstvu- prvom, supruge veleposlanika, i, drugom, konzula- iako tu dužnost nikada nije službeno obnašala.
Na ovaj je slučaj javnost upozorio diplomat Damir Sabljak, koji je ministricu Mariju Pejčinović Burić prijavio nadležnim tijelima, ističući da nije izvršila svoju zakonsku obavezu pokretanja postupka protiv Lorete Bertoše Kušen.
No, nije uslijedio proces protiv ministrice, a diplomat Damir Sabljak u listopadu prošle godine udaljen je iz službe.
Nakon toga, u prosincu prošle godine Loreta Bertoša Kušen na vlastiti zahtjev razrješena je s funkcije glavne tajnice MVEP-a.
Smjena glavne tajnice Bertoša Kušen trebala biti tek početak ozbiljne istrage u ovom ministarstvu i na tome ću inzistirati.” – poručio je tom prilikom saborski zastupnik Mosa Nikola Grmoja.
Joško Paro – kao veleposlanik u Washingtonu oštetio hrvatski državni proračun za 1.900.000 kn
Usprkos apelima medija, javnosti i pojedinih saborskih zastupnika, Joško Paro nedavno je postao novi hrvatski veleposlanik u Belgiji. Predsjednica Grabar-Kitarović uručila mu je vjerodajnice neposredno prije Božića, pa je čitava tema prošla relativno neopaženo u medijima.
Riječ je o neobičnom zaokretu u postupcima predsjednice, s obzirom na to da ga je ranije kritizirala te ga čak nije željela uz sebe kada je išla u službeni posjet Washingtonu.
Joško Paro nekadašnji bio je savjetnik za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Iva Josipovića. Pripisuje mu se i utjecaj na bivšeg premijera Ivicu Račana prilikom sklapanja sporazuma s Janezom Drnovšekom o hrvatsko-slovenskoj granici- sporazuma koji je išao na štetu Hrvatske.
No, možda najveću aferu predstavlja njegovo protupravno primanje novca za vrijeme veleposlaničkog mandata u Washingtonu. Pozivajući se na izvješće državne revizije za MVEP u 2016., diplomat Damir Sabljak javnosti je ukazao na činjenicu da je Paro više godina oštećivao Državni proračun RH mjesečno protupravno isplaćujući 8200 dolara lokalno angažiranoj osobi u Veleposlanstvu RH u Washingtonu. Ukupna protupravno isplaćena svota, tvrdi se, iznosi čak 1.900.000 kn.
Na ovaj je problem još u svibnju prošle upuzorio zastupnik Grmoja u Saboru, te je svoje pitanje ponovio i premijeru Plenkoviću na “aktualnom prijepodnevu” u rujnu prošle godine. Održavajući konferenciju za medije na tu temu nekoliko dana kasnije, Grmoja je javnost izvijestio i kako je doživio pritiske da sazvanu konferenciju- otkaže.
Kada je u javnost došla informacija o imenovanju Joška Para veleposlanikom u Belgiji, u medijima se sve više pisalo o aferama i skandalima koje se vezuju uz njegovo djelovanje. Dodajmo i detalj da je njegova supruga, Jasna Paro, dopisnica HRT-a iz Bruxellesa, kamo je on sada upućen kao veleposlanik.
Prema neslužbenim informacijama Hrvatskog tjednika, predsjednica Grabar-Kitarović isprva je odbila potpisati vjerodajnice, tražeći da joj MVEP dostavi dosje Josipa Pare.
No, potom je, očito, ipak popustila, te u prosincu Josipu Paru uručila vjerodajnice za odlazak na velepolaničko mjesto u Bruxelles.
Boris Blažeković – maneken sa srednjom stručnom spremom koji je trebao postati hrvatski konzul u New Yorku
Imenovanje HNS-ovog Borisa Blažekovića za hrvatskog konzula u New Yorku u veljači prošle godine izazvalo je lavinu negodovanja javnosti.
HNS-ov Boris Blažeković završio je srednju cestovnu školu, a u mladosti se bavio manekenstvom.
Na vijest da za konzula dolazi osoba sa samo srednjom stručnom spremom, a koja je na društvenim mrežama vrijeđala predsjednika države u kojoj bi trebala obavljati dužnost konzula, osobito je burno reagirala hrvatska zajednica u New Yorku.
Podsjetimo i na aferu s Blažekovićevim restoranom “Meduza” u Zagreba, kao i na činjenicu da ga javnost pamti kao jednog od najrastrošnijih saborskih zastupnika u svom saborskom mandatu.
U ovom je slučaju predsjednica odbila imenovati Blažekovića konzulom te je tako pritisak javnosti urodio plodom. No, ostaje pitanje što bi se dogodilo da tog pritiska nije bilo i može li hrvatska javnost imati povjerenje u političare koji su odgovorni za imenovanje diplomata.
Frane Krnić – uoči demokratskih promjena informirao UDB-u o djelovanju pojedinih osoba
Frane Krnić, donedavno je bio hrvatski veleposlanik u Danskoj.
Svjedočanstvo o njegovom djelovanju za portal Narod.hr dala je Hrvatica iz Milwaukeea, prof. mr. Ivanka Mandunić Kuzmanović. Ona nam je opisala svoje neugodno iskustvo koje je doživjela u jugoslavenskom konzulatu u Chicagu 1986. godine. Danas 75-godišnji veleposlanik u Danskoj, Frano Krnić, te je godine proveo ispitivanje nad Ivankom Kuzmanović povodom njenog slanja američke putovnice jugoslavenskom konzulatu u Chicagu.
> Tko je Frane Krnić, zbog kojeg nam se obratila profesorica povijesti iz SAD-a?
Krnić je, kao načelnik II uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove Jugoslavije tražio nadzor nad njom od Službe državne bezbednosti, uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj. II. Uprava SID-a, čiji je načelnik bio Frane Krnić, imala je nadležnost za praćenje djelovanja tzv. neprijateljske emigracije, te je imala status savezne, tj. tajne službe SFRJ, iz čega proizlazi da je Frane Krnić bio pripadnik profesionalnog sastava tajnih službi SFRJ.
Dokument kojim Krnić informira UDB-u o navedenoj profesorici pogledajte ovdje.
Iz Krnićeva životopisa spomenimo samo detalj da je 1987. postao šef kabineta Budimira Lončara, posljednjeg ministra vanjskih poslova SFRJ. Lončar je ostao zapamćen po tome što se pred međunarodnom zajednicom zalagao za uvođenje embarga na uvoz oružja na području bivše Jugoslavije, čime je gotovo onemogućio obranu Hrvatske pred agresorom.
U Račanovoj Vladi Krnić preuzima mjesto predstojnika Ureda Vlade RH za suradnju s Haaškim tribunalom, što je obavljao od 2002.-2003., nakon čega je bio veleposlanik u Nizozemskoj i Češkoj.
Bivši predsjednik Ivo Josipović povlači ga 2014. iz mirovine, te ga imenuje veleposlanikom u Danskoj i nerezidentnim veleposlanikom Islanda.