Tko je Frane Krnić, zbog kojeg nam se obratila profesorica povijesti iz SAD-a?

Foto: sense-tribunal

Hrvatica iz Milwaukeea, prof. mr. Ivanka Mandunić Kuzmanović, javila nam se opisujući svoje vrlo neugodno iskustvo koje je doživjela u jugoslavenskom konzulatu u Chicagu 1986. godine. Danas 75-godišnji veleposlanik u Danskoj, Frano Krnić, te je godina proveo ispitivanje nad Ivankom Kuzmanović povodom njenog slanja američke putovnice jugoslavenskom konzulatu u Chicagu.

Više o tome čitajte ovdje:

Novi skandal MVEP-a razotkriva Hrvatica iz SAD-a: ‘Današnji veleposlanik u Danskoj ‘naručio’ je jugoslavensku miliciju da me prati’

Tko je Frane Krnić?

Frane Krnić rođen je u Zadvarju 1943. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultet u Beogradu 1965. godine. U Francuskoj je magistrirao međunarodno pravo 1968 godine. Iste godine postaje zamjenik općinskog javnog tužitelja, a karijera mu doživljava uspon 1971. godine kada postaje referent u Saveznom sekretarijatu inostranih poslova u Beogradu.

Karijera u SFRJ i nakon njezinog raspada

Idućih 10 godina Krnić preuzima konzularne poslove u Chicagu i Italiji, da bi 1983. godine dobio unaprjeđenje te postao Šef odjela političke analitike u II. upravi Saveznog sekretarijata inostranih poslova. Puni naziv tog odjela jest Služba za istraživanje i dokumentaciju (SID) Saveznog sekretarijata inostranih/vanjskih poslova SFRJ. Služba za istraživanje i dokumentarciju (SID) posebna je služba unutar saveznog sekretarijata vanjskih poslova koja je djelovala kontraobavještajno (zaštita ambasada i konzulata SFRJ u inozemstvu), te obavještajno (prikupljanje podataka o zemljama domaćinima, ali i o emigraciji u zemlji gdje se nalazila ambasada ili konzulat). II. Uprava SID-a čiji je načelnik bio Frane Krnić imala je nadležnost za praćenje djelovanja tzv. neprijateljske emigracije, te je imala status savezne, tj. tajne službe SFRJ, iz čega proizlazi da je Frane Krnić bio pripadnik profesionalnog sastava tajnih službi SFRJ.

Godine 1987. Frane Krnić postaje šef kabineta Budimira Lončara, posljednjeg ministra vanjskih poslova SFRJ koji je, između ostalog, zatražio u ljeto 1991, kao predstavnik Jugoslavije u UN-u uvođenje zabrane uvoza oružaju na području bivše Jugoslavije – stavljajući do zuba naoružanu JNA u još povoljniji položaj u odnosu na slabo naoružane Hrvatsku i kasnije Bosnu i Hercegovinu. Krnić kaoo čovjek blizak najvišim strukturama, nakon raspada Jugoslavije, 1991. godine postaje Šef informativnog ureda, a onda i veleposlanik Republike Hrvatske u Čileu. Pomoćnik je ministra vanjskih poslova RH za bilateralne političke odnose s izvaneuropskim zemljama, da bi u razdoblju od 1997. godine do 2002. bio veleposlanik RH u Kraljevini Španjolskoj i nerezidentni veleposlanik na Kubi i u Kneževini Andori.

Predstojnik Ureda Vlade RH za suradnju s Haaškim sudom 2002. – 2003. godine

U Račanovoj Vladi preuzima mjesto predstojnika Ureda Vlade RH za suradnju s Haaškim tribunalom. Šest je godina proveo kao veleposlanik u Nizozemskoj, a posljednje godine diplomatske karijere provodi kao veleposlanik RH u Češkoj do 2013. godine.

Bivši predsjednik Josipović vraća ga iz mirovine  u 71. godini

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović povlači ga iz mirovine 2014. godine te ga u 71. godini života imenuje veleposlanikom u Danskoj i nerezidentnim veleposlanikom Islanda.

Zanimljivo je da Krnića Vlada imenuje suzastupnikom u “Tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida” pri Međunarodnom sudu 2008. godine. Jedan od suzastupnika u istoj tužbi bio je bivši predsjednik Ivo Josipović koji je na vlastiti zahtjev razriješen te dužnosti 2007. godine.

Svjedočanstvo profesorice povijesti, gospođe Madunić Kuzmanović, s pitanjima poslali smo Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj veleposlaniku Frani Krniću), Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Vladi RH (premijeru) i Uredu predsjednice RH.

Izvor: narod.hr