Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić jedna je od četvero kandidata za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, objavila je ta organizacija u petak ujutro pošto je istekao rok za kandidature.
Službena objava o kandidaturi dolazi samo nekoliko dana nakon još jednog slučaja koji je potresao hrvatsku diplomaciju: sudjelovanje veleposlanika RH u BiH, Ivana del Vechia na proslavi dana tzv. “Republike Srpske” u Banjoj Luci. Ministrica je, podsjetimo, nakon što su mediji objavili ovu činjenicu, reagirala povlačenjem veleposlanika del Vechia u Zagreb.
Osim Pejčinović Burić, za funkciju glavnog tajnika Vijeća Europe kandidirali su se potpredsjednik belgijske vlade, ministar vanjskih i europskih poslova i ministar obrane Didier Reynders, bivši litavski premijer i zastupnik u parlamentu Andrius Kubilius te bivša grčka ministrica vanjskih poslova i parlamentarna zastupnica Dora Bakojanis.
Odbor ministara VE-a održat će odvojene razgovore s četvero kandidata u ožujku i potom objaviti odluku o konačnom popisu kandidata koji će biti podnesen Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Parlamentarna skupština će potom nastaviti s izborom novog glavnog tajnika koji bi se trebao održati u lipnju.
Mandat novog glavnog tajnika ili tajnice počinje 1. listopada.
Sadašnji glavni tajnik Thorbjørn Jagland, bivši norveški premijer i predsjednik parlamenta, nema se pravo kandidirati nakon dva mandata.
Hrvatska je ove godine, od svibnja do studenoga, predsjedala Vijećem Europe.
Tko je Marija Pejčinović-Burić?
Marija Pejčinović-Burić, potpredsjednica aktualne Vlade Andreja Plenkovića i ministrica vanjskih i europskih poslova, rođena je 1963. u Mostaru. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1985., nakon čega je pohađala poslijediplomski studij u Belgiji i Poljskoj te stekla titulu magistrice europskih znanosti.
Od 1988. do 1991. bila je stručna suradnica za vanjsku trgovinu u tvrtki “Končar inženjering”. Od 1991. do 1997. radila je kao glavna tajnica, a zatim i direktorica Europskog doma Zagreb, a od 1997. do 2000. radila je u Plivi kao direktorica poslovnih komunikacija.
Prije stupanja na mjesto ministrice, obnašala je dužnosti državne tajnice i pomoćnice ministra u MVEP-u te je bila članica pregovaračke skupine Vlade RH za pridruživanje Europskoj uniji. Također je bila predavačica na Diplomatskoj akademiji pri MVEP-u te u državnoj školi za javnu upravu.
Oporba u Hrvatskom saboru aktulanoj je ministrici zamjerala interesnu povezanost s planiranim Vladinim projektom TE Peruća, u kojemu je bio angažiran njezin suprug, Zoran Burić. Podsjetimo, projekt TE Peruća proglašen je ekološki neprihvatljivim te je odbačen, nakon snažne reakcije stanovnika Centinske krajine koji su senzibilizirali javnost za ovaj slučaj.
Prikrivanje afera u MVEP-u?
Na području njezina resora, ministricu su posebno prozivali zbog odsustva reakcije i prikrivanja dvije velike afere u hrvatskoj diplomciji– u slučaju Joška Para i Lorete Bertoše-Kušen. Podsjetimo, javnosti je već dulje vrijeme poznato kako je Jošku Paru kao veleposlaniku u Washingtonu bio protupravno isplaćen novac hrvatskih poreznih obveznika u iznosu od čak 1. 900 000 kuna, a usprkos obznanjivanju dokaza o tome, ministrica Pejčinović-Burić nije pokrenula nikakve postupke protiv njega. Štoviše, Joško Paro ponovno je imenovan hrvatskim veleposlanikom, ovoga puta u Belgiji.
Loreta Bertoša Kušen lažnim je pak rasporedom u hrvatskom veleposlanstvu u Canberri godinama prisvajala nezakonitu imovinsku korist, na što također nije bilo reakcije od strane MVEP-a.
Predsjednica Grabar-Kitarović uručila vjerodajnice novim veleposlanicima – među njima i Josipu Pari
Zbog ovih je slučajeva ministrica Pejčinović-Burić zaradila i prijavu Povjerenstvu za sukob interesa, no postupak protiv nje do sada još nije pokrenut.
Osim ovih slučajeva, od stupanja Marije Pejčinović-Burić na mjesto ministrice, njezin su resor potresle i druge afere. Podsjetimo samo na slučaj Blažeković. Član HNS-a sa srednjom stručnom spremom, koji je u svojim javnim objavama iznosio uvrede na račun trenutnog američkog predsjednika, Boris Blažeković, ipak nije imenovan hrvatskim konzulom u New Yorku jer je na vijest o njegovom imenovanju uslijedila žestoka reakcija medija i javnosti. Ovaj slučaj prvi je otkrio portal Narod.
Na ovotjedni slučaj veleposlanika del Vechia i njegova sudjelovanja na proslavi dana tzv. Republike Srpske ministrica je reagirala njegovim povlačenjem u Zagreb. Je li njezina reakcija uslijedila samo zato što su, zbog aktualne kandidature za glavnu tajnicu Vijeća Europe, svjetla javnosti trenutno snažno uprta u nju?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
