Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj u petak se osvrnuo na stečajni postupak “Dalmatinke” katastrofalnim ocijenivši ‘Stečajni zakon’ zbog čega će se, kako smatra, različiti vjerovnici i država naplatiti, dok će radnici ostati uskraćeni te pozvao HNS da se kod nadležnih založi za tu tvrtku u kojoj su uglavnom radile žene nakon što je ta stranka u Saboru ponovno zatražila ratifikaciju Istambulske konvencije.
Od HNS-a očekujem da urgiraju na Vladu i ministra financija radi potraživanja radnika Dalmatinke, među kojima je najviše žena, koje su terorizirane i od 2009. nisu primile svoje zaslužene plaće u visini od 10,5 milijuna kuna, rekao je Bulj nakon stanke u Saboru.
Gradskom vijeću Sinja, kaže, predložio je, što je i prihvaćeno, da se Grad Sinj odrekne svojih potraživanja. “Također, zatražio sam i od Ministarstva financija, ali nažalost, zbog nepoštivanja Sabora i tih radnica, nisam dobio nikakav odgovor”, rekao je Bulj.
Stečajni zakon je katastrofalan, različiti vjerovnici i država će se naplatiti, dok će radnice ostati će bez primanja, smatra Bulj.
“Zbog čega ih Vlada ne čuje? Gdje zvone velika zvona, ne čuju se mala zvona. Nije ih briga za jecaj i plač djece od ovih radnica”, zaključio je Bulj.
Hrelja (HSU) zamjera: Zašto se od obrtnika traži da zatvore obrt da bi primali mirovinu?
Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja stanku je iskoristio kako bi upozorio na položaj umirovljenih obrtnika.
Od 2014. umirovljenici u starosnoj mirovini mogu raditi do četiri sata dnevno, dakle primati mirovinu i plaću… Drugi oblik rada je autorski honorar, a treći je ugovor o djelu koji je novelama poreznog zakona dobio dodatno opterećenje te se od početka 2017. uz porez plaća i polovina zdravstvenog te polovina mirovinskog doprinosa. Kada je to tako, zašto obrtnici, kada idu u mirovinu, moraju ugasiti svoj obrt?, upitao je Hrelja.
Nije li, kaže, kontraproduktivno da obrt odumire. Ne bi li bilo normalno da se obrt prenese ili da se u njemu zaradi koja kuna, jer obrti izumiru. Obrtnici su radnici drugog reda, od njih se traži da zatvore obrt da bi primali mirovinu, i to pretežno onu najnižu, zamjerao je Hrelja.
Lenart (HSS): Tko želi “Petrokemiju” baciti na koljena?
HSS-ov Željko Lenart nakon stanke se referirao na najavu Ine o prekidu isporuke plina “Petrokemiji” zbog navodnog duga od 100 milijuna kuna i na to da će Prvo plinarsko društvo preuzeti u idućih tjedan dana isporuku plina.
“Želi li netko baciti Petrokemiju na koljena? Ima li to veze s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom, koji je povezan s Prvim plinarskim društvom, koje je dalo jednu od tri ponude za dokapitalizaciju Petrokemije?”, pitao se Lenart.
Vlada, poručio je, mora osigurati jamstvo banci ili da Petrokemija može slobodno formirati svoje cijene, što sada nije moguće.
