„Svaki metar izbetoniranoga prostora je izgubljena prilika za bolju budućnost“, kategorična je Silvia Buttignoni, ravnateljica javne ustanove Natura Histrica koja se uhvatilla u koštac s gorućim problemom devastacije istarskog prostora bilo uz obalu ili u unutrašnjosti.
Taj odgovor uslijedio je na pitanje slaže li se s narativom Deklaracije o hrvatskom prostoru koju je u ožujku ove godine, kao svojevrsni apel javnosti predstavila.
>Deklaracija o hrvatskom prostoru: ApolitikA i Uredba o Zaštićenom obalnom pojasu ignoriraju se i ne provode
Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti na čelu s akademikom Andrijom Mutnjakovićem, a koju je potpisalo 20-ak uglednih arhitekata.
Kao osoba koja se svakodnevno susreće s nelegalnom gradnjom, devastacijom poljoprivrednog, šumskog i zaštićenog zemljišta ključnim smatra neprovođenje postojećih zakonskih odredaba.
„Zakoni postoje i svi znamo da je nešto ilegalno kada nema građevinske dozvole ili kada se postavi objekt na šumskom ili poljoprivrednom zemljištu. Problem je u njihovoj provedbi. U svakom slučaju u buduće bi zakoni trebali ići u smjeru smanjenja birokracije i procedura i mogućnost bržeg djelovanja na terenu“.
>Deklaracija o hrvatskom prostoru: ApolitikA i Uredba o Zaštićenom obalnom pojasu ignoriraju se i ne provode
Ne bi trebali dopustiti zauzimanje našeg prostora
O postignućima javne ustanove kojoj je na čelu iskreno odgovora da su „na žalost samo djelomična. Iako JU Natura Histrica kazneno prijavljuje ilegalne gradnje i radnje na zaštićenim područjima, inspekcije se na žalost nedovoljno odazivaju, a predmeti o prijavljenim nelegalnim gradnjama i devastacijama na sudu stoje godinama. Mislim da bi tu trebala biti sinergija ustanova. Moramo svi skupa dati jasan znak javnosti lokalno, ali i izvan države da se u Hrvatskoj ne može doći i raditi štogod nekomu padne na pamet. A to će se postići samo primjerima rušenja nelegalno izgrađenih objekata i visokim kaznama za prekršitelje. Nema na žalost drugog puta.
Sve javne ustanove koje skrbe o zaštiti prostora trebale bi se uključiti u prijavljivanje ilegalnih radnji i gradnji jer ih ima po cijeloj obali i u svim većim hrvatskim gradovima. U periodu klimatskih promjena gdje je svaki metar zemlje i svako stablo bitno, kao država ne bi trebali pustiti da nam se dešava to što se dešava. Ne bi trebali dopustiti, pogotovo ne strancima, zauzimanje našeg prostora u takvoj mjeri da korist ima samo onaj tko im je prodao teren ili građevinar koji im je prodao metar kvadratni stana. To je slijepa vizija budućnosti naše zemlje“.
Buttignoni: Inspekcije na području RH su potkapacitirane, neorganizirane i ne uspijevaju odraditi to što treba
S obzirom na desetak tisuća bespravno sagrađenih objekata u Istri, i svakodnevnom nelegalnom narušavanju njezinog prirodnog bogatstva obale, šuma, poljoprivrednog zemljišta ocjenjuje kako Državna inspekcija „na žalost ne radi svoj posao. I zato sam u više navrata javno zatražila smjenu glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Ne pričamo samo o građevinskoj inspekciji već i o povezanim drugim inspekcijama -: šumarskoj, turističkoj, vodoprivrednoj, poljoprivrednoj… Možemo reći da su inspekcije na području RH potkapacitirane, neorganizirane i ne uspijevaju odraditi to što treba“, poručuje Silvia Buttignoni.
Natura Histrica je javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije. S ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara nadzire i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima. Kao zasebna pravna djeluje od 4. srpnja 1996. i prva je takva ustanova osnovana u Republici Hrvatskoj.
> Deklaracija o hrvatskom prostoru: Dobar dio bespravne gradnje u Istri je u režiji stranih državljana
U protekle tri godine JU Natura Histrica započela je ozbiljnu borbu protiv bespravne gradnje u zaštićenim područjima, ali i općenito u ostalim negrađevinskim područjima. Trogodišnja borba rezultirala je s više od 30 podnesenih kaznenih prijava, nekoliko osuđujućih presuda i naloga za povratak u prvobitno stanje.
Među prijavljenim nelegalnim radnjama bio je i onaj o devastaciji obalnog pojasa na plaži San Polo u Općini Bale, a koja se nalazi u zaštićenom području na kojoj je tijekom 2021. osvanuo zid od armiranog betona dugačak više od sto metara. JU Natura Histrica izrekla je usmenu i pismenu zabranu radova na tom području koji je dio značajnog krajobraza ‘Rovinjski otoci i priobalje’, a o svemu su obavijestili i inspekciju zaštite prirode. Investitor je bilo poduzeće Mon Perin d.o.o. Tijekom spornih radova na probijanju interne prometnice u kampu San Polo nadzorom je utvrđeno da investitor nije prilikom radova poštovao ni Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i po otkriću arheološkog lokaliteta o tome odmah obavijestio nadležne institucije. Riječ je o ostacima antičke vile. Konzervatorski odjel u Puli obustavio je radove i propisao arheološki nadzor.
* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
