Foto: fah

Svaka sredina treba sama odlučiti što i koliko želi od turizma i slijedom toga planirati prostor i potrebnu infrastrukturu, u što moraju biti uključeni njezini stanovnici, kao i javni i privatni sektor, a država je tu da pomogne sufinanciranjem projekata, poručuje ministar turizma Gari Cappelli.

Osvrnuvši se na ovoljetne kritike turizma zbog pritisaka na komunalnu i drugu infrastrukturu uslijed dolaska više turista nego dosad na hrvatski Jadran te propitivanja o smjernicama daljnjeg razvoja domaćeg turizma, Cappelli je kazao da za taj razvoj jedina osnova treba biti model održivosti na dugi rok i kvaliteta.

“Sada imamo brz rast broja noćenja i sporiji rast prihoda, a kako bi neki htjeli da je to drugačije, došlo je do određenog ‘rascjepa’, pa i nerazumijevanja u nekim područjima, pri čemu bi lokalna razina trebala više o tome razmišljati i turistički razvoj odrediti tako da budu zadovoljni i stanovnici i turisti. Bez toga nema uspjeha”, ocijenio je u razgovoru za Hinu Cappelli.

Naglasio je da održivi razvoj na dugi rok nije floskula, nego čitav niz mjera i standarda koje je promovirala Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i koje bi svatko tko razvija i planira turizam trebao provesti.

Navodi glavne definicije održivog razvoja turizma – upravljanje destinacijom uz suradnju svih koji u njoj žive i rade, gospodarska vrijednost turizma, njegov društveno-kulturni i utjecaj na okoliš, što bi, kako smatra, svi u svojim sredinama morali shvatiti sami, a ne da ih se ‘savjetuje odozgo’.

Primjerice, navodi, ne može Ministarstvo točno znati koliko će gdje turista doći, koliko u tom mjestu ima vode ili snage u trafostanicama za struju i druge lokalne detalje važne za prihvat turista.

“Poznato je da su se u brojnim mjestima na Jadranu gradili smještajni objekti, uključujući i privatni smještaj i velike hotele s puno zvjezdica, a to najčešće nije pratila gradnja javne i druge infrastrukture. Prema UNWTO-u, postoji više od 100 parametara u destinaciji koje treba pratiti svake godine kako bi turizam bio održiv. Tu se dobro snašao otok Lošinj, koji je to i primijenio, a slično radi godinama i Istra, sustavno i u sinergiji svih”, kazao je Cappelli.

Dodaje da porast kvalitete donosi i više cijene, pa time i potrošnju, pogotovo što u Hrvatskoj, kako smatra, za to ima prostora, jer visoke kvalitete već ima, a cijene su u mnogim segmentima turizma i ugostiteljstva i dalje niže nego u konkurentskim zemljama.

Najavio je i da kontinentu zemlje sada slijedi jači razvoj turizma, što je i u programu Ministarstva, a nada se da će to biti obuhvaćeno u prostornim i svim drugim planovima na lokalnim razinama.

O svim tim temama razgovaraju i pri obilasku terena i na Jadranu i drugim regijama. Ističu pritom da Ministarstvo i država mogu definirati smjernice razvoja turizma na nacionalnoj razini kroz strategije i slične dokumente i učiniti puno toga da se rasterete prometnice, trajektne i druge luke širenjem turističkog prometa na pred i posezonu i na što više krajeva Hrvatske, no ono što je bitno za svaku pojedinu destinaciju u njoj moraju sami definirati.

“Zasigurno je za razvoj i bolje upravljanje turizmom potrebna bolja i kvalitetnija organizacija svih procesa, a kroz izradu novog zakona o turističkim zajednicama, što je u procesu, regionalnim i županijskim TZ-ovima će se dati više prostora i za samostalno upravljanje i financiranje, kao i više novca u raspodjeli od primjerice boravišne pristojbe nego do sada”, kazao je Cappelli.

“Zbog mogućih potreba za oko 10 do 12 tisuća novih radnih mjesta u turizmu iduće godine uslijed otvaranja novih objekata i produljenja sezone, planiramo još do kraja ove godine organizirati sajmove poslova u turizmu, pa moguće i neke bilateralne ugovore sa zemljama u okruženju oko eventualne potrebe uvoza radne snage za iduću godinu, jer i stabilnost, pravovremenost pronalaska i kvaliteta radne snage također pridonosi održivom razvoju i uspjehu turizma na dug rok”, zaključio je ministar turizma.

Izvor: Hina/dž