Članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu podržali kurikularne reforme za školstvo

Članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu načelno su podržali provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, koja je za njih i od nacionalne strateške važnosti, nakon što im je tu reformu u četvrtak na sjednici predstavio voditelj ekspertne radne skupine za njezino provođenje Boris Jokić.

Jokić je pozvao zastupnike da aktivno podupru Cjelovitu kurikularnu reformu zbog njezine strateške važnosti, a poziv je ‘proširio’ i na sve za to mjerodavne osobe uz napomenu da to “učine bez politikanstva, pa čak i bez politike”.

Problem financiranja provedbe

Reformu je načelno podupro i Jasen Mesić (HDZ), ali je istaknuo problem financiranja njezine provedbe, što je za njega i ključno pitanje jer, istaknuo je, Hrvatska nema strategiju razvoja društva tako da se ne zna kakva je obrazovna struktura potrebna društvu. Napomenuo je kako su se njegove “bojazni oko nedostatka novca ostvarile već na prvom rebalansu Državnog proračuna” te istaknuo da je “njegovo iskustvo po pitanju političkoga konsenzusa i pitanjima od strateške nacionalne važnosti jako loše, a osobito u ovome sazivu Hrvatskoga sabora”.

Zato će se, smatra Mesić, “već vrlo brzo u rebalansu proračuna vidjeti može li kurikularna reforma, koja mora imati obilježja nacionalnog identiteta, biti državna politika”.

Na Mesićevo pitanje što će učiniti ako ne bude bilo novca za provedbu reforme, Jokić je odgovorio kako će odstupiti s dužnosti, na što se Mesić našalio rekavši kako vjeruje da će ta Jokićeva izjava “ući u zapisnik”, ali i istaknuo da se nada kako do toga neće doći.

Problem postizanja političkog konsenzusa

Željko Jovanović (SDP) suglasio se sa stajalištem da se partikularni interesi svakako moraju nadići u ovoj reformi od nacionalne važnosti kojoj je izrazio i apsolutnu podršku bez obzira što ga se, kako je rekao, “participira kao ideologiziranu osobu”.

Da je politički konsenzus teško postići, složio se i Igor Kolman (HNS). Ocijenio je da će postizanje konsenzusa svakako ovisiti o kvaliteti projekta te je, zato što vjeruje da je moguće da taj projekt bude vrhunski, izrazio optimizam da bi se mogao postići politički konsenzus.

Gvozden Flego (SDP) smatra da bi težište reforme ipak trebalo biti na tercijarnoj razini obrazovanja, odnosno na visokom obrazovanju, a kada je riječ o ideološkim prijeporima, smatra da ih je “više unutar jedne političke opcije nego između različitih” pa zato, rekao je, vjeruje u mogućnost konsenzusa.

Iako smatra da se ne počinje “ni od kuda”, ocijenio je da ipak ne treba usvojiti baš sve prethodne dokumente, već preuzeti najkvalitetnije. Flego je članovima ekspertne radne skupine ukazao i na potrebu da dodatnu pozornost posvete nekim ‘deficitima’ po kojima je Hrvatska na dnu u Europskoj uniji, kao što su informatika, medijska pismenost, zaštita okoliša i demokratsko građanstvo, te onomu u čemu smo, kako je rekao, najnedostatniji, a to je cjeloživotno učenje.

Podržao je nedavni prijedlog stranačke kolegice Marije Lugarić o restrukturiranju agencija u obrazovanju, odnosno o njihovu objedinjavanju. Iako nije članica Odbora, Lugarić je na sjednici bila kao zainteresirana zastupnica.

Pomoćnica ministra znanosti Sabina Glasovac rekla je kako će se ispitati može li se to za drugo čitanje u Saboru uključiti u prijedloge dopuna dvaju zakona, o Agenciji za odgoj i obrazovanje i o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, što je Flego popratio riječima da bi mu bilo drago da time bude iznenađen.

Potpora Rektorskog zbora

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je kako reformu podupire Rektorski zbor te da “Odbor ne smije popustiti stranačkim podjelama”, kao i da “svi trebamo ‘pritisnuti’ Sabor da izglasuje više novca za obrazovanje i znanost”, na čemu mu je Jokić posebno zahvalio.

Jokić je obećao i zastupniku romske nacionalne manjine Veljku Kajtaziju da će se u reformi posvetiti dostatna pozornost obrazovanju Roma.

Profesor Neven Budak koji je bio na čelu Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije izrazio je zadovoljstvo pozitivnim odjekom brojnih institucija koje sustavno posjećuje kako bi ih uputio i u plan provedbe Strategije.

Predsjednik Odbora Valter Boljunčić (IDS) pozvao je pak članove ekspertne radne skupine da se u svakome trenutku obrate članovima Odbora s bilo kakvim pitanjima te potvrdio spremnost za periodičnim tematskim sjednicama o kurikularnoj reformi.