CRO Demoskop: Trećina glasača za prijevremene izbore

U sklopu redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno prva tri dana u travnju, ekskluzivno za HRT ispitivan je odnos građana prema prijevremenim izborima, kao i mogućim političkim rješenjima za izlazak zemlje iz dugotrajne krize.

Trećina glasača za prijevremene izbore, najčešće birači Hrasta i HDZ-a

Prijevremene izbore zagovara svaki treći ispitanik (33,6 posto), dok ih malo manje od polovine nije za prijevremene izbore (46,5 posto). Njih 6,6 posto nema definirano stajalište o tome, a 13,2 posto uopće ne zanimaju izbori.

Kad je riječ o zagovornicima prijevremenih izbora, najveći dio njih, odnosno 14,6 posto, želi izbore čim prije (već na ljeto ili jesen ove godine). Održavanje prijevremenih izbora zajedno s predsjedničkim izborima zagovara 11,3 posto građana, a njih 8 posto odgovara da bi prijevremene izbore trebalo provesti do kraja godine.

Birači Hrasta najveći su zagovornici prijevremenih izbora (90 posto). Slijede birači HDZ-a, od kojih su četiri od pet glasača za prijevremene izbore (80,7 posto).

Natpolovičan udio zagovornika prijevremenih izbora bilježi se među biračima Nezavisne liste Milana Bandića (63,6 posto), Nacionalnog foruma (56,7 posto), HDSSB-a (52,9 posto) i HSP-a (50 posto). Zanimljiv je manji udio zagovornika među glasačima opozicijskih stranaka s lijevog spektra (OraH samo 39,7 posto; laburisti 34,5%).

Protiv prijevremenih izbora izjasnio se gotovo svaki drugi građanin. Pri tom njih 25,5 posto kao razlog navodi želju da aktualna koalicija na vlasti dovrši mandat i započeti posao, dok ih je 21 posto protiv prijevremenih izbora jer nemaju koga izabrati (“nemamo alternativu”).

Najveći dio protivnika prijevremenih izbora bilježi se među biračima stranaka Kukuriku koalicije (SDP 84,5%; HNS 73,3%; IDS 70%; HSU 55,6%). Zanimljiv je odnos glasača dijela stranaka centra/desnog centra/desnice: HSS (42,1% za i 42,1% protiv prijevremenih izbora), HSP Ante Starčević (42,9% za i 42,9% protiv) te HSLS (54,5% protiv prijevremenih izbora).

Vlada stručnjaka, odnosno tehnička vlada, najprihvatljivije je političko rješenje za izlazak zemlje iz situacije u kojoj se nalazi već godinama. Tako misli 36,2 posto hrvatskih građana. S druge strane, tzv. velika koalicija izbor je samo 3,9 posto građana, što je pokazatelj dubine jaza između dviju vodećih hrvatskih stranaka (ali može biti i indikator podijeljenosti u društvu).

Da SDP sa svojom koalicijom treba dovršiti započeti posao, smatra 13% građana, dok njih 7 posto misli da će HDZ sa svojom koalicijom provesti potrebne promjene. Savez novih stranaka koje bi sastavile vladu, suprostavljen dvjema velikim strankama, zagovara 12,3 posto građana. Četiri posto ih ne vidi nikakvo rješenje za izlazak iz krize, dok njih 20 posto ne zna koje je rješenje za izlazak iz krize, odnosno nema stajalište o tome.

Zanimjiva su preferirana rješenja birača dviju najvećih sranaka: SDP-ovi birači češće su za svoju koaliciju (63%) nego birači HDZ-a za svoju koaliciju (39,3%).

Velika koalicija češći je izbor birača HDZ-a nego SDP-a (11,3% prema 3,2%). Vladu stručnjaka zagovaraju približno isto (31,3% među biračima HDZ-a, a 29,2% među biračima SDP-a). Savez novih stranaka mnogo je bliže rješenje HDZ-ovu biračkom tijelu (8%) nego SDP-ovu (1,9%).