Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan neprihvatljivim je danas ocijenio to što neka županijska državna odvjetništva u mjesec dana nisu zaprimila ni jednu kaznenu prijavu, a najavio je da će zbog toga pojačati nadzor nad radom odvjetništava.
“Statistika je poražavajuća, a ja ne znam zašto je to tako. Razlog može biti ili takva sigurnosna situacija koja ne zahtjeva angažman odvjetništava, u što čisto sumnjam, ili neaktivnost svih nas koji radimo na tome”, rekao je Cvitan pred Vijećem za praćenje provedbe antikorupcijske strategije, pred kojim je podnio godišnje izviješće.
Najavio je da će se zbog toga rad županijskih i općinskih državnih odvjetništava kontrolirati svaka tri mjeseca, umjesto jednom u dvije godine, kakva je do sada bila praksa.
Cvitan je time odgovorio na upozorenje Vesne Fabijanić Križanić (SDP) da neka županijska državna odvjetništva do svibnja ove godine nisu obradila ni jedan predmet.
SDP-ova zastupnica podsjetila je da je Sabor na DORH-ov zahtjev nedavno ukinuo zastupnički imunitet bivšoj šefici Porezne uprave Nadi Čavlović Smiljanec, prvoj koja se našla pod optužbom za kazneno djelo trgovanja utjecajem.
“Krajem 2011. bilo je 44 milijarde kuna nenaplaćenih poreznih potraživanja, a u javnosti je ostao dojam da je u tim potraživanjima bilo trgovanja utjecajem, jer su se mnogi predmeti koji su trebali u naplatu držali u ladicama”, rekla je Fabijanić Križanić.
Podsjetila je da da su prije više od godine dana pokrenuti postupci protiv smijenjenih ravnatelja poreznih uprava te upitala kakav je ishod tih postupaka.
Cvitan joj je odgovorio kako sama Porezna uprava mora dati odgovore na neka pitanja, primjerice kako se moglo dogoditi da se ne naplaćuje porez na promet nekretnina.
“Dio poreznih dugova otpisivan je na temelju političkih odluka, na razini ministra ili Vlade i to je razumljivo, ali meni je nevjerojatno da se može dogoditi da netko proda stan i na to ne plati porez”, rekao je Cvitan, ocijenivši da je Poreznoj upravi potreban učinkovitiji unutarnji nadzor.
Izvijestio je da, otkad je krajem travnja stupio na dužnost, obilazi državna odvjetništva, kako bi se upoznao sa zamjenicima državnih odvjetnika i službenicima i utvrdio u kakvim uvjetima rade.
Požalio se da pojedina državna odvjetništva rade u uvjetima koji su neprimjereni i za zatvorski sustav, u prostorijama koje su “ispod razine ljudskog dostojanstva” te uz oskudnu tehniku i premali broj automobila potrebnih za provođenje izvida.
Najavio je da će u nekim županijskim državnim odvjetništvima uskoro osnovati posebne odjele koji će se baviti oduzimanjem imovinske koristi stečene kaznenim djelima, a ocijenio da uz uvjetne kazne i rad za opće dobro treba izricati i sporedne novčane kazne, kako bi počinitelji koruptivnih kaznenih djela kazne osjetili i na vlastitom džepu.
Naglasio je da će DORH u svom radu zadržati nultu toleranciju na korupciju, “bez obzira koliko se tko žalio da ga se proganja zbog 50 eura”.
Ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš izvijestila je da je broj predmeta vezanih uz koruptivna kaznena djela lani porastao za 80 posto, što pripisuje akciji ‘Hipokrat’, u kojoj su optužene 364 osobe, mahom liječnici.
Kazala je kako je u tom predmetu postignuto 250 nagodbi te da je oduzeta ukupna imovinska korist od 3,6 milijuna kuna.
Očekuje da će se, kad se pribroje sporedne novčane kazne, državi od tog predmeta sliti ukupno sedam milijuna kuna.
Laptoš očekuje da će svih 250 nagodbi prije ljeta postati pravomoćne, a budući da se pregovara i s drugim optuženicima, smatra da će za raspravu ostati vrlo mali broj okrivljenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
