Cvrtila: Fokusirani smo na zdravlje, a u pozadini se odvijaju geopolitičke igre

cvrtila migranti
Foto: Snimka zaslona, fah; fotomontaža: Narod.hr

Politolog Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, gostovao je u Novom danu gdje je komentirao situaciju s koronavirusom u svijetu kao i pozadinske ekonomske i geopolitičke igre na koje pandemija utječe. Istaknuo je da je pandemija utjecala na ponovno jačanje talibanskog pokreta, ali i na brojne druge promjene koje se u budućnosti mogu odraziti na globalnu geopolitičku ili ekonomsku sliku.

Komentirajući odluku Borisa Johnsona da popusti mjere u Velikoj Britaniji Vlatko Cvrtila je rekao: “Ako uzmemo u obzir sve što se događa s covidom, onda čudi taj potez. Ipak se pandemija ne savladava unatoč cjepivu i ovaj korak može izazvati teže posljedice. U pozadini vjerojatno stoji neki model, nešto što druge države neće poduzimati jer je puno nepoznanica.”

Smatra da ishodi takve odluke mogu biti različiti: “Cijepljenje izaziva otpor, države su pokušale motivirati ljude, no više manje nijedna država nije bila uspješna osim Izraela. Ni u Izraelu se nije spriječio novi val što znači da cijepljenje nije jedini element koji tome može pridonijeti, tu je odgovornost i slično. Vidjet ćemo hoće li taj britanski potez biti opravdan da smanji nove sojeve virusa koji imaju veću zaraženost pa pridonose društvenoj panici. Cijepljeni se mogu zaraziti, ali će imati manje posljedice. Prosvjedi u Francuskoj su protiv obveznog cijepljenja. Sadašnje mjere bi trebale donijeti bolju situaciju kroz zimu.”

Globalne posljedice covida

Ističe da su globalne posljedice covida-19 ekonomski već velike, ali i politički.

“Fokusirani smo na zdravstvenu sigurnost, ali u pozadini su geopolitičke igre među velikim rivalima, i covid je donio gepolitičke igre oko cjepiva”, rekao je Cvrtila i dodao:

“Ti geopolitički poremećaji će sigurno biti na naslovnicama dok još covid traje – u nekoliko regija svijeta imamo velike promjene. Primjerice, u pozadini imamo povlačenje američkih vojnika iz Afganistana, a Afganistan ima neizvjesnu budućnost i vjerojatno će ponovno doći do jačanja talibanskog pokreta zbog koje je međunarodna akcija poduzeta. To znači da se opet u budućnosti možemo suočavati s opasnim novim valom terorizma.

Neke države se urušavaju jer su loše vođene, dolazi do implozije unutar poretka što izaziva poremećaj u regionalnom dijelu, val izbjeglica se javlja… Dosta je malih žarišta koje mogu postati veliki požari u budućnosti. Svijet se bavi zdravstvenom situacijom, moramo se s time suočavati, ali svijet se mijenja. U ekonomskom smislu je došlo do transformacije ekonomskih tokova, nisu toliko sigurni putovi transporta različitih roba, počinje bitka za rude za visoke tehnologije… To je sve u pozadini.”

Val migracija – izazovi u budućnosti

Smatra da ćemo se u budućnosti ponovno suočavati s novim oblicima terorizma:
“2001. kad se dogodio najveći teroristički napad do danas, terorizam se transformirao. Imali smo Islamsku državu koja je zauzela teritorij, pokrete koji nisu više skriveni i ne planiraju iznenadne napade nego napadaju državnu infrastrukturu u brojnim državama Afrike. One u ovom času nemaju potrebu za globalnim djelovanjem. Terorizam se više usmjerio prema osvajanju teritorija i to je novi izazov s kojim ćemo se suočavati u budućnosti.”

Dodaje da će i tema migranata postati jedna od najvažnijih:

“Oko 20 milijuna ljudi, prema procjenama, nastoji doći do prostora Europe. Veliki izazov će biti taj val koji će se povećavati. Ključ je za Europu Turska. Postoji poseban režim koji je EU uspostavila s Turskom i Turska zadržava većinu migranata na svom teritoriju, radi se o nekoliko milijuna ljudi. Dok je Turska kooperativna, neće biti većih pritisaka.”

Glavni tajnik ili tajnica NATO-a

Na kraju je prokomentirao i glasinu da bi bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla kandidirati za poziciju glavne tajnice NATO-a koja se bira iduću jesen.

“Specifičan je taj proces nominiranja. Država mora čvrsto stati iza kandidata, presudan je dogovor velikih država. Uvijek se bira osoba koja može postizati visoku razinu kompromisa. Tu ličnost, karakter, ima veliku ulogu. On ne može zapovijedati, on koordinira države u razvoju interesa, treba vidjeti tko će biti protukandidati i kako oni stoje kod velikih država. Rano je još za takvo kandidiranje jer tek početkom sljedeće godine će se početi ozbiljnije govoriti o kandidatima”, kazao je Cvrtila.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/n1