Danas se održava komemoracija u povodu 77. obljetnice Blajburške tragedije. No, obilježavanje sjećanja na žrtve partizanskog zločina koje su bez suda pobijene na Blajburškom polju u Austriji nakon završetka Drugog svjetskog rata te potom na križnom putu diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, ove se godine, na veliko iznenađenje i nevjericu hrvatske javnosti, neće održati na Blajburškom polju u Austriji.
> Ove godine neće biti komemoracije na Bleiburgu: Zašto je ona Hrvatima važna?
Središnja komemoracija održat će se na zagrebačkom Mirogoju i u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini.
Središnje slavlje 14. svibnja u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini od 12.15 sati predvodit će đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, a prenositi Hrvatska televizija.
Slavlju na Udbini prethodi komemoracija na Mirogoju u subotu ujutro, gdje će molitvu za vjerne poginule katolike predvoditi generalni tajnik HBK dr. Krunoslav Novak, a za vjernike islamske vjeroispovijesti predstavnik Islamske zajednice.
Na Blajburškom polju neće biti programa, osim što će hrvatski veleposlanik ondje položiti vijenac.
Austrijske vlasti protiv komemoracije na Bleiburgu
Posljedica je to, očito, odluke austrijskih vlasti. Još 19. ožujka Večernji list javio je kako je odbor za unutarnje poslove austrijskog parlamenta odlučio zatražiti od ministra unutarnjih poslova da zabrani okupljanje u Bleiburgu.
Uoči obljetnice tragedije, javnost je ostala šokirana još jednim nevjerojatnim potezom austrijskih vlasti – naime, prije više od tjedan dana uklonjen je hrvatski grb sa spomenika na Bleiburgu. Kako je naveo Večernji list lokalne vlasti Koruške su prema rješenju o zaplijeni od 20. travnja ove godine uklonile hrvatski grb sa spomenika na Bleiburgu, koji se ondje nalazi od 1987. godine.
> Hasanbegović: Postupanje Austrijanaca prema grbu i bleiburškoj komemoraciji pljuska je Hrvatskoj
> Hrvatska prosvjedna nota Austriji: Proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim šteti RH
Zbog tog je čina austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Josef Markus Wuketich pozvan je u hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, potvrđeno je Večernjem listu sa Zrinjevca. Hrvatska je također uputila Austriji prosvjednu notu zbog skidanja hrvatskog grba sa spomenika na Bleiburgu, te podsjetila: “Stoljećima je bio dio heraldike Habsburške monarhije.”
Reakcija na čin austrijskih vlasti: To je pljuska Hrvatskoj
Ovaj je čin komentirao je saborski zastupnik dr. sc. Zlatko Hasanbegović.
On ocjenjuje da postupanje Austrijanaca prema grbu na spomen-ploči i bleiburškoj komemoraciji predstavlja pljusku Hrvatskoj jer “nije to tamo nekakav neformalni neonacistički skup”, s obzirom na pokroviteljstvo Sabora, zaključuje dr. sc. Hasanbegović.
“Austrija ima suvereno pravo nametati na svom teritoriju pravila koja smatra potrebnim, to nije sporno. Važno je i da su u Austriji političke okolnosti takve da su u njihovu vladu ušli zeleni, koji su i u Koruškoj imali neokomunističke stavove”, ističe dr. sc. Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta.
“Ključno je postići međudržavni sporazum o vojnim grobljima i komemoracijama. Koliko mi je poznato, na njemu se radi više godina i austrijska i hrvatska strana iskazale su načelnu suglasnost za zaključenje tog sporazuma”, dodaje dr. sc. Hasanbegović.
“Paradoksalno bi bilo da se ugasi komemoracija koja se, istina u drukčijem obliku, organizirala i u vrijeme Hladnog rata, dok Hrvatska nije niti postojala. Pogotovo što kod nas imamo uređeno njemačko vojno groblje na kojem su pokopani i Austrijanci koji su bili u Wermachtu”, podsjeća.
“Međudržavni sporazum, koji bi Plenkovićeva vlada sada trebala potaknuti, jedino je rješenje za Bleiburg, kako odnos austrijskih vlasti ne bi ovisio o političkim promjenama i ovo se zauvijek skinulo s dnevnog reda”, rekao je dr. sc. Hasanbegović za Novi list.
Počasni bleiburški vod: Pozivamo ljude da dođu na komemoraciju u što većem broju
Najavljujući pak program civilnog obilježavanja manifestacije, zamjenik predsjednika Počasnoga bleiburškog voda Milan Kovač na novinarsko pitanje o predviđenom broju hodočasnika naglasio je da “nema točne podatke, ali da se očekuje dolazak nekoliko tisuća ljudi.” “Pozivamo i ovaj put ljude da dođu u što većem broju, čista srca i s krunicom u ruci, te da se pomolimo za duše naše braće i sestara koji su bez suda i sudišta završili u jamama te rudarskim i tenkovskim rovovima i to stotine tisuća nevinih ljudi. Dođite da se pomolimo za njihove duše jer one to zaslužuju, a to je i naša obaveza. Prema tome, pozivam sve dobronamjerne, da se svi zajedno pomolimo za stradale.”
Upitan pak o razvoju događaja sa spomenikom na Bleiburgu, izmjenom natpisa na hrvatskom jeziku i uklanjanjem povijesnoga hrvatskog grba s prvim bijelim poljem Kovač je zaključio: “Mi očekujemo, i u više smo navrata u Ministarstvu vanjskih poslova imali sastanke na kojima smo tražili da se po hitnoj proceduri napravi tekst međudržavnog sporazuma s Republikom Austrijom oko obilježavanja grobišta i komemoracija i u Austriji i u Hrvatskoj. Rečeno je da se na tome radi, ali da s austrijske strane nema baš velike volje da se to dovrši.”
Središnja komemoracija za Bleiburške žrtve bit će, dakle, održana 14. svibnja u Zagrebu i na Udbini. Suorganizator komemoracija u liturgijskom dijelu je Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Od ostalih manifestacija najavljena je komemorativna akademija u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva u srijedu 25. svibnja, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora, i misa u Radimlji kod Stoca za sve žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945. godine, pod pokroviteljstvom Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Što se dogodilo na Bleiburgu u svibnju 1945.?
Obilježavanje tragedije Bleiburga i križnih puteva Hrvatima je iznimno važno. Stoga ovom prilikom podsjećamo na zločine koji su se događali na Bleiburgu i diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine…
O događajima na Bleiburgu za Narod.hr razgovarali smo 2020. s povjesničarem dr. sc. Mariom Jarebom. Iz intervjua izdvajamo određene dijelove.
Dr. sc. Mario Jareb: Danas je razmjerno dobro poznato što se je 15. svibnja 1945. dogodilo na bleiburškom polju. Jedna od kolona pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) i hrvatskih civila te manji broj pripadnika Crnogorske narodne vojske (nekadašnji četnici Pavla Đurišića) je u svojem povlačenju došao do toga mjesta uz današnju slovensko-austrijsku granicu, gdje su im daljnje povlačenje zapriječili Britanci iz 38. (irske) pješačke brigade. U pregovorima koje su vodili s brigadirom Thomasom Scottom iz spomenute britanske postrojbe predstavnici HOS-a tražili su predaju vojnika i izbjeglica Britancima, no ovi su ih uputili da se moraju predati pripadnicima Jugoslavenske armije koja je u međuvremenu opkolila bleiburško polje.
To se je naposljetku i dogodilo, a tada su pale i prve žrtve uslijed kraćeg mitraljiranja izbjeglica od strane jugoslavenskih snaga. Zarobljenici i civili su upućeni prema granici, da bi po njezinu prijelazu jugoslavenski stražari počeli s masovnim maltretiranjem, mučenjem i ubojstvima. Predaja u Bleiburgu je stvarno i simbolički početak i ishodište onoga što danas poznajemo pod nazivom Bleiburg i Križni put. Spomenuta kolona bila je tek jedna od kolona hrvatskih izbjeglica (vojnika i civila) koja je u svibnju 1945. došla do područja današnje Austrije, odakle su Britanci izručili mnoge od njih jugoslavenskim vlastima. Oni su to činili uz izliku da će jugoslavenske vlasti poštovati međunarodne konvencije o zarobljenicima i dobro s njima postupati, no 31. svibnja su zbog brojnih izvješća o ubijanjima prestali s izručenjima.
> Što se zapravo dogodilo na Bleiburgu?
> Bleiburg- Titova zapovijed glasila je: „Pobiti!“
Narod.hr: Koliko je bilo žrtava Bleiburga?
Dr. sc. Mario Jareb: Ni do danas se ne može govoriti o preciznim i potpuno utemeljenim brojevima žrtava Bleiburga i Križnoga puta. Sigurno je da je u najmanju ruku riječ o desetcima tisuća žrtava, pri čemu treba imati u vidu da je prema dobro utemeljenim istraživanjima slovenske Komisije za prikrivena grobišta samo u Teznom pored Maribora u nekih tjedan dana u svibnju 1945. ubijeno najmanje 15.000 zarobljenika, a vjerojatno i više. Dodaju li se tome više ili manje istražene masovne grobnice (u Sloveniji se zna za njih ili je istraženo gotovo 600 takvih grobnica) poput onih u Kočevskom Rogu te Hudoj Jami, broj žrtava je očito bio zastrašujuće visok.
Tome treba nadodati da brojne masovne grobnice u Hrvatskoj nisu ni približno istražene kao one u Sloveniji, a riječ je o stotinama mjesta. Pritom treba podsjetiti na tisuće žrtava Macelja te stotina žrtava jame Jazovke kao mjesta koja su bar djelomice istražena. Prema procjenama spomenute slovenske komisije iz 2010. godine u navedenom broju grobnica u Sloveniji leže ostatci najmanje 100.000 žrtava. Pritom su među žrtvama bili ne samo pripadnici HOS-a i hrvatski civili koji nedvojbeno čine najveći dio žrtava, nego i slovenski domobrani (procjene govore o nekih 14.000 slovenskih žrtava), pripadnici srpskih snaga (četnici, nedićevci, ljotićevci), Crnogorci i Nijemci.
Narod.hr: Kada govorimo o odgovornosti britanske vojske za događaje na Bleiburgu, koliko bi se nju moglo utvrditi istraživanjem britanskih arhiva? Prije dosta godina naletjela sam na informaciju da će upravo 2020. javnosti postati dostupni određeni britanski arhivi koji su vezani uz Bleiburg. Znate li nešto o tome?
Dr. sc. Mario Jareb: Odgovornost onih snaga koje su dočekale hrvatsku izbjegličku kolonu je poznata i tome se u literaturi može dosta pročitati. Činjenica jest da su snage Jugoslavenske armije tada Britancima bile saveznici, pa u njihovome činu ne treba odmah gledati namjeru činjenja štete hrvatskim ali i mnogim drugim izbjeglicama. Kada su Saveznici spoznali što čine jugoslavenski komunisti prestali su sa izručenjima. Tragično je dakako to što im je za dolazak do te spoznaje trebalo dosta vremena.
Čuo sam i sam za tu informaciju, 2020. istječe onaj dugačak rok od 75 godina od nastanka nekih kategorija gradiva. Iako se nadam zanimljivim otkrićima ne vjerujem da će se nakon brojnih istraživanja i izvora koji su nad do sada bili dostupni otkriti nešto što bi značajnije promijenilo današnje spoznaje o toj problematici. Glavna istraživanja, i to ona forenzička, tek nas čekaju ovdje u Hrvatskoj nakon što su Slovenci već napravili ogroman posao u posljednja tri desetljeća. Prisjetimo se pritom samo Teznog i Barbarinog Rova.
Dr. sc. Šterc o Bleiburgu i križnim putevima: ‘Popis stanovništva 1948. pokazuje gubitke od 639 000 osoba’
Demograf dr. sc. Stjepan Šterc u intervjuu za Narod.hr je govorio o gubicima u stanovništvu prouzrokovanim Bleiburgom i križnim putovima, kao i općenito o posljedicama Drugog svjetskog rata na stanovništvo Hrvatske.
Podsjećamo na najvažnije poruke koje je istaknuo u intervjuu.
O gubicima u stanovništvu Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata:
„Hrvatska je obzirom na rezultate popisa stanovništva 1921. i 1931. godine, pokazatelje prirodnog kretanja u razdoblju i odnosne trendove u popisu stanovništva 1948. godine trebala imati ukupno 4,424 455 stanovnika, a da je imala trendove kao npr. Srbija imala bi čak 4,686.393 stanovnika.“ – navodi dr. sc. Šterc. Zatim dodaje da je prema popisu stanovništva iz 1948. Hrvatska imala čak 639 000 osoba manje od 4,424.455 stanovnika, koliko ih je mogla imati.
„Svatko može izvesti zaključak gdje je nestala razlika prema 639.000 osoba koje nedostaju u popisu stanovništva 1948. godine, koja populacija nedostaje s najvećim udjelom i gdje se to dogodilo” – ističe dr. sc. Šterc.
O pojavi da i danas neke osobe u javnom životu negiraju utvrđene povijesne činjenice o Bleiburgu i križnim putevima:
“Negacija masovnih egzekucija dodatno potvrđuje neuređenost i podijeljenost hrvatskog društva, nasljednost upravljanja Hrvatskom, neokomunističku dogmatičnost spram prošlosti i jednosmjernost tumačenja u kojoj ne vrijedi europski modernizam, a sve to predstavlja razvojnu kočnicu i potisni faktor iseljavanja. Dominacija u javnom životu Hrvatske nasljednih generacija zato nastoji Hrvatsku prikazati najgorom mogućom zemljom, vječno odgovornom za sve što se događalo na ovim prostorima u prošlosti pa i za uspješnost obrane od izravne vojne srbijanske agresije.” – poručio je dr. sc. Stjepan Šterc.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
