Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, komentirajući na HRT-u iznenađenje i zaprepaštenje srbijanskog predsjednika, rekla je kako ne zna da bi to trebalo biti iznenađenje jer postoji kontinuitet u odnosima bez obzira na “zahlađenja” i “zatopljenja” koja su prisutna s obzirom na izjave i događaje. Postoji pravni kontinuitet događaja, dodala je Škare Ožbolt.
Podsjetila je pritom i da je početkom devedesetih godina Hrvatska donijela zakon o utvrđivanju ratne štete na području RH. Ministarstvo financija je 1993. dalo upute na koji se način ta šteta treba valorizirati i popisivati. U kolovozu 1996. potpisan je sporazum između Hrvatske i Srbije o međusobnim odnosima. Taj sporazum je Sabor u rujnu 1996. prihvatio i nakon toga trebalo se utvrditi način naknade ratne štete, a trebao je biti i potpisan dodatak sporazumu. Dodatak nije potpisan, ali su osnovane komisije koje su se sastajale. No nikakvog konkretnog rezultata tih sastanaka nije bilo. Godine 1998. Hrvatska je dostavila prijedlog tog dodatka sporazuma, koji je na kraju srbijanska strana odbila s tezom da se u Hrvatskoj dogodio građanski rat i da Srbija nije odgovorna za plaćanje te štete, rekla je Škare Ožbolt.
Na Vučićevu izjavu da RH ne da ne može ništa dobiti, nego može više izgubiti Škare Ožbolt je rekla kako ne zna što bi Hrvatska mogla izgubiti osim što je izgubila ljude, materijalna razaranja su bila strašna. Prema tome ne znam što bi to RH mogla izgubiti, a što već nije izgubila, dodala je.
Odnosi Hrvatske i Srbije moraju se graditi nabolje, ali je pretpostavka da se doista raščiste stvari koje su i dalje sporne. Osnovni problem sve više dolazi do izražaja, a to je priroda samog rata, odnosno je li tu riječ o agresiji ili građanskom ratu, kazala je Škare Ožbolt. Srbija smatra da se u RH dogodio građanski rat u kojemu ona nije sudjelovala. Niz presuda u Haškom sudu govore o ratu i kažu da to nije tako kako tvrdi Srbija, izjavila je Škare Ožbolt i naglasila kako želi podsjetiti da svi sudski postupci na Haškom sudu još nisu gotovi.
Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, na pitanje o kolektivnoj tužbi protiv Srbije koju su prije više od 10 godina podnijeli logoraši za naknadu štete izjavio da je Srbija odbila sve njihove zahtjeve. Oni neće priznati da smo mi bili odvedeni u Srbiju i da smo ondje boravili devet mjeseci. Tu bi nam trebale pomoći institucije hrvatske države. Mi smo jednostavno ostali na marginama, kazao je Rehak.
Nama bi bilo najvažnije kada bi predsjednik Srbije donio karte u kojima je JNA ucrtala gdje je koja masovna grobnica tako da riješimo pitanje nestalih. Imam osjećaj kao da hrvatska država nije zainteresirana za taj dio. Ne očekujem ništa veliko od Vučićeva posjeta. Ružna je slika samo ta da oni govore o nekom ustaštvu, a mi nemamo veze s tim, rekao je Rehak.
Oni moraju shvatiti da je hrvatska država samostalna, da nisu oni nama tutori da nam kažu što mi moramo i na koji način raditi. To je bilo u onom sustavu tako, a sada je drugačije, dodao je.
Kada je riječ o pitanjima koja opterećuju odnose dviju država, onda je prioritetno pitanje nestalih, rekla je Škare Ožbolt.
