Dario Čehić: Hrvati – pokusni kunići 5G tehnologije?

Dario Čehić
Foto: Narod.hr

Hrvatska je zemlja na čijem telekomunikacijskom tržištu godinama dominira njemački T-Com – ostvarujući tu izrazito visoke profite – uz pružanje jedne u međunarodnim razmjerima inferiorne kvalitete. Kao da ta „kombinacija“ nije dovoljna za ovaj „napaćeni narod“; sada nas ta moćna kompanija brutalno eksploatira kao pokusne kuniće za uvođenje 5G tehnologije, koja prema postojećim znanstvenim spoznajama predstavlja rizik za zdravlje stanovništva.

Dakle, u Hrvatskoj je danas brzina interneta u fiksnoj mreži 47,61 Mbit/s u preuzimanju, i 21.36 Mbit/s u učitavanju. Brojke su to za približno trećinu slabije od Srbije (68,90 Mbit/s u downloadu i 18,61 Mbit/s u uploadu), ali daleko lošije od drugih slično razvijenih zemalja u susjedstvu: u Mađarskoj ove brojke glase 169.52 i 79.79 Mbit/s, u Sloveniji 169.52 i 79.79 Mbit/s, u Rumunjskoj 188.55 Mbit/s u preuzimanju i 128.74 Mbit/s u učitavanju (podatci prema „Speedtest Global Index, October 2020“).

Kako rekoh, dirljivo je da uz izrazito visoke profite našeg glavnog pružatelja usluge interneta, imamo ovakvu jadnu razinu usluga.

Zato će Država pomoći: eto, možemo vidjeti da će se u Hrvatskoj, uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i Europske unije provesti 13 projekata u kojima će se – uz nemalu subvenciju u visini od 323,2 milijuna kuna bespovratnih javnih sredstava – osigurati fiksnu telekomunikacijsku infrastrukturu za 148.774 stanova te poslovnih i javnih korisnika „iz udaljenih, rjeđe naseljenih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske“.

I sada „ali“: osigurati će se provedbom tog projekta zajamčena brzina interneta od 40 Mbit/s u preuzimanju („download“) i 5 Mbit/s u učitavanju („upload“). Među „udaljenim, rjeđe naseljenim i slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske“ koji će biti „usrećeni“ takvim obećanjem ispodprosječnih razina su recimo Poreč, Rovinj, Medulin – objektivno ekonomski najprosperitetniji dio Hrvatske. Gdje je danas Internet još sporiji, jer T-Com očito ne zarađuje dovoljno; pa mu treba pomoći da dostigne mrežu na razini nešto lošijoj od one koja je 2020. god. postignuta u Omanu ili Kirgistanu…

Ali s 5 G mobilnom mrežom, optimizam doista pršti. Takvom bežičnom mrežom, koja omogućava brzine praktično koliko god vaš mobitel može iskoristiti (Bug.hr svjedoči da na nekim mjestima mobitel najnovije generacije može u mreži koju su Hrvatske telekomunikacije d.d. uspostavile u dijelovima Hrvatske koristiti brzinu od preko 400 Mbit/s u preuzimanju) pokrio je T-Com do sada 14 hrvatskih gradova. A1 ne želi zaostati, a novinari tvrde da mobitel na njihovoj mreži bilježi čak preko 1.000 Mbit/s u preuzimanju.

Fenomenalno… ali čuli smo već nešto da postoje neke nedoumice je li ta tehnologija baš zdrava.

Evo dakle, u dokumentu stručnjaka angažiranih od strane Europskog parlamenta pod naslovom „Djelovanje 5G bežičnih komunikacija na ljudsko zdravlje“ („Effects of 5G wireless communication on human health“, ožujak 2020. god.) iznosi se ovako: „Peta generacija telekomunikacijskih tehnologija, 5G, je od temeljnog značaja u ostvarivanju projekta Europskog gigabajtskog društva do 2025. godine… To nas postavlja pred pitanje prijeti li negativan učinak na ljudsko zdravlje i okoliš, od viših frekvencija i uspostavljanja milijardi dodatnih veza, koje će, prema istraživanjima, prouzročiti stalnu izloženost cjelokupnog stanovništva, uključujući djecu. Makar istraživači općenito smatraju da radiovalovi takve vrste ne predstavljaju opasnost za stanovništvo, istraživanja do danas nisu odgovorila na pitanje stalne izloženosti kakva će proizaći iz 5G… Trenutačni EU propisi o izlaganju bežičnim signalima… su danas stari 20 godina, i stoga ne uzimaju u obzir posebne tehničke karakteristike 5G (str. 1.)… Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 1815 (2011) ukazuje na potencijalne zdravstvene učinke magnetskih polja vrlo niskih frekvencija koja okružuju dalekovode i električne uređaje, koji su predmet tekućih istraživanja i rasprava u javnosti. Također ukazuje da neke ne-ionizirajuće frekvencije po svemu sudeći imaju više ili manje potencijalno štetni, ne-toplinski, biološki učinak na ljude, životinje i biljke… Rezolucija ukazuje na mlade i djecu kao osobito ranjive skupine i ukazuje da bi mogle nastupiti izrazito visoke ljudske i gospodarske štete ukoliko se zanemare rana upozorenja (str. 5)… Znanstvena literatura o učincima izlaganjima elektromagnetskim frekvencijama i osobito o izlaganju 5G ubrzano raste.

Neka istraživanja iznose zaključke o mogućim opasnostima za zdravlje, druga ne… Dio znanstvene zajednice – mahom liječnici i istraživači u medicinskim znanostima – iznosi mišljenje da već postoje negativni učinci uslijed izloženosti elektromagnetskim frekvencijama i da će se oni pojačati uvođenjem 5G tehnologije. Jedna peticija o 5G je prezentirana Ujedinjenim Narodima 2015., i Europskoj uniji 2017., uz sve veći broj potpisanih znanstvenika (268 znanstvenika i liječnika, zaključno s 18. prosincem 2019.). Potpisnici tvrde da uz sve šire korištenje bežičnih tehnologija, napose nakon što se uspostavi 5G, nitko ne može izbjeći izlaganje neprestanom elektromagnetskom zračenju, jer ogromni broj 5G predajnika s procijenih 10 do 20 milijardi veza (iz samoupravljivih automobila, autobusa, nadzornih kamera, uređaja u domaćinstvu itd.)… Studija do sada objavljenih djela u znanstvenoj literaturi iz 2018. godine o biološkim i zdravstvenim učincima elektromagnetskih fekvencija radio-zračenja, uključujući 5G, ukazuje da već imamo na raspolaganju dokaze od djelovanjima milimetarskih valova; uz zaključak da se dokazi o biološkim efektima tih valova ubrzano prikupljaju i – makar su u nekim slučajevima još preliminarni i predmet rasprave – ukazuju na interakcije između visokofrekventnih elektromagnetskih polja i bioloških slučajeva na više razina, te na mogućnost onkoloških i ne-onkoloških (uglavnom na reproduktivni sustav, metabolizam, živčane sustave; također na mikrobiološkoj razini) učinaka“ (str. 7).

I sada, doista znakoviti dio ovog EU-dokumenta iz ožujka 2020. godine: „Studija iz 2019. godine koja je obuhvatila 94 znanstvenih djela, koju je financirao Deutsche Telekom, zaključuje da ‘… provedena istraživanja ne pružaju prikladnu i dovoljnu osnovu za razumnu procjenu sigurnosti, ili u pogledu ne-termičkih učinaka. Postoji potreba za istraživanjima lokalnih promjena temperature na malim površinama, npr. koži ili oku, i o stanovitom učinku na okoliš“ (str. 8).

Uglavnom, ako netko nije znao: Deutsche Telekom AG je vlasnik cjelokupne tzv. T-grupe, koja obuhvaća i Deutsche Telekom GmbH, i Hrvatski telekom d.d. Dakle, znaju li oni da „provedena istraživanja ne pružaju prikladnu i dovoljnu osnovu za razumnu procjenu sigurnosti“ 5G tehnologije? Očito, znaju (zna, uostalom, svako tko čita ovaj ovdje članak…). Znaju li da „postoji potreba za istraživanjima“, koja će (možda) dokazati da je 5G tehnologiju sigurno koristiti?

Znaju i to, očito. I očito su ta istraživanja odlučili provesti na Hrvatima, kao pokusnim životinjicama. I mi im to dopuštamo.

* Dario Čehić porečki je odvjetnik. Rođen je 1968. u Puli. Od 2004. do 2007. bio je pravni savjetnik u «Maistra» d.d. Rovinj. Ondje nastavio obavljati složene poslove vezane uz nekretnine i sudske sporove; radio također na nekim izazovnim projektima iz oblasti trgovačkog prava. Bio je glavni izvršitelj za pravni aspekt spajanja Jadran-turist Rovinj d.d. i Anita d.d. Vrsar u Maistra d.d. – danas najveću turističku tvrtku u Hrvatskoj. Od 2016.-2017. bio je savjetnik ministra gospodarstva RH i član Nadzornog odbora “INA industrija nafte” d.d. Objavljeno mu je više stručnih radova u oblasti prava. Široj javnosti postao je poznat kada je podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti odluke o uvođenju zdravstvenog odgoja SDP-ovog ministra Jovanovića u osnovne i srednje škole, na temelju kojeg je Ustavni sud uvođenje istog i obustavio.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.