Zastupnici HDZ-a upozorili su danas u saborskoj raspravi o paketu zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor da se još uvijek se ne zna datum predsjedničkih izbora te ustvrdili da se javna se televizija već uključila u predizbornu kampanju.
“Zahvaljujući hrvatskoj Vladi mi još uvijek ne znamo kada ćemo imati predsjedničke izbore, iako vrijeme neumitno protječe, a javna se televizija već uključila u predizbornu kampanju koja, naravno, nije objavljena”, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar.
Vladajućima je poručio kako su pokušali učiniti sve da se ti izbori raspišu što kasnije. “Između ostalog i zato da službena kampanja bude što kraća i da sadašnji predsjednik može što bolje iskoristiti svoju poziciju i prezentirati se hrvatskim biračima a da se većina troškova njegove izborne promidžbe ne računa u troškove izborne promidžbe, nego u njegovu redovnu djelatnost”, ocijenio je Mlakar.
“HTV je bilten Milanovićeva predsjedničkog kandidata Ive Josipovića i to ste dobro primijetili”, replicirao mu je stranački kolega Ante Babić.
U HTV-ovu prilogu, kaže, Josipović i danas “plače” i kaže da neće imat dovoljno novaca za onakvu feštu kakvu je imala Kolinda Grabar Kitarović. “Zaboravlja jadnik da ima na raspolaganju pedesetak milijuna kuna, 150 ljudi u svome uredu i nekoliko vanjskih suradnika, a zaboravlja i na prihod od ZAMP-a i Emporiona, pa ako treba – pomoći ćemo mu i mi da može napraviti takav ili sličan program, koji vjerujem da nema”, rekao je HDZ-ov zastupnik Babić.
“Predsjednik Josipović već je zadnjih mjesec i pol dana u punoj predizbornoj kampanji, a sve to na račun poreznih obveznika”, složio se i HDSSB-ovac Dražen Đurović.
“Preostaje nam još jedino vapaj da se dočeka kada će konačno vlada objaviti datum izbora”, dometnuo je Mlakar.
“Izbori će se održati i biti proglašeni kako to zakon propisuje, pa prema tome, ne treba vam za to vapaj. Vapaj ostavite za poslije, nakon predsjedničkih izbora – za to će vam trebati vapaj”, odgovorila mu je SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović.
HDZ ne podržava ni jedan prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva dok se ne izmijeni Ustav, ukine fiksna kvota i poseban način glasovanja za birače izvan Hrvatske.
“Tražimo izmjenu članka 45. Ustava kako bi svim biračima omogućila pod jednakim uvjetima sudjelovanje u izborima te se zalažemo za preferencijsko glasovanje pod uvjetom da se riješi pitanje zamjene onih koji osvajaju mandate preferencijskim glasovima”, rekao je Mlakar.
HDSSB je rezerviran prema prijedlogu da se zabrani kandidiranje osobama osuđenim za pojedina teška kaznena djela. Kao argument navode slučaj svog počasnog predsjednika Branimira Glavaša koji, kažu, u mostarskom zatvoru već petu godinu čeka da se o njegovu slučaju očituje Ustavni sud.
SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac kazao je, pak kako se “ne bi zalijetao” oko nespojivosti dužnosti saborskog zastupnik i općinskog načelnika.
“Treba voditi računa o tome da s ovim ne napravimo nepravdu. Ne smiju gradovi i općine biti kažnjeni zbog toga što je netko odlučio da bude zastupnik i da zastupa gradove i općine”, smatra Pupovac.
Upozorio je kako je nužno izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama, kako bi se ujednačila “težina” glasa po pojedinim jedinicama.
“U protivnom ćemo podleći populističkim politikama bez obzira da li se to iskazivalo na skupljenim glasovima na referendumu kao što je jedna gospođa to uradila sa svojim društvom ili će to biti na anketama koje je to uradio jedan gospodin bez obzira na kojoj funkciji”, ocijenio je Pupovac.
“Valja prepoznati i priznati da većina građana smatra kako je uvođenje preferencijalnog glasovanja neophodno i vjeruju da će imati direktni utjecaj na izbore zastupnika u Saboru i posredno utjecati na razinu kvalitete rada u Saboru”, kazao je HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh.
Tko god bude činio vladajući većinu u idućem sazivu, poručio je, trebao bi si uzeti u zadatak da u prvoj godini mandata izradi novi zakon za sve razine izbora u jednom zakonskom tekstu. Ne treba se, dometnuo je Beus Richembergh, plašiti fakultativnog prava glasa manjinskim skupinama.
Podržava SDP-ov prijedlog izbora zastupnika u Hrvatski sabor, ali i prijedlog da se zabrani kandidiranje osoba koje su pravomoćno osuđene za teška kaznena djela.
Laburistica Nansi Tireli kazala je kako svih pet zakonskih prijedloga doprinose jačanju demokratskih procesa odlučivanja.
Sa četiri zakonska prijedloga lideri imaju ovlast kreirati listu i redoslijed kandidata, no ako želimo da građani odlučuju više i imaju veću moć, onda je to prijedlog od tri preferencijalna glasa bez cenzusa, poručila je Tireli.
Kada je riječ o tzv. “ženskoj kvoti”, Tireli je rekla da predlagatelji u praksi nerijetko imaju dobre namjeru ali ih ne iskomuniciraju dobru.
Gordana Sobol (SDP) se složila kako je priča o 40 posto žena u parlamentu nedorečena. “Imat ćemo situaciju da će dio stranaka podzastupljeni spol staviti na zadnje mjesto”, kazala je Sobol dodavši kako je ‘zip sustav’ na listama najbolji za spolnu kvotu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
