Obavljajući financijsku reviziju 35 stranaka za 2016. godinu, Državni ured za reviziju ustvrdio je da su pojedine političke stranke imale propuste u poslovanju. Nisu temeljne financijske dokumente izrađivale na propisani način, imovinu i obveze nisu popisale kako su trebale, nisu evidentirale putne naloge i korištenje službenih automobila.
> Državna revizija: Otkriveni brojni propusti kod političkih stranaka
Propusti su evidentirani kod stranki poput Živog zida, HSU-a, HSS-a, Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, Pupovčevog SDSS-a.
“Građani se pitaju kako je moguće da jedna stranka koja proziva druge za netransparentnost sustava istovremeno ne ispunjava minimalne uvjete transparentnosti koje se traže od stranke.”, komentirala je Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatske (TIH) u razgovoru za Narod.hr.
Napori borbe protiv korupcije se ne vide, smatra Budimir.
“Građani ne vide da se korupcija prevenira u smislu da postoje kontrolni mehanizmi koji bi preventivno sprječavali korupciju. Mi s jedne strane imamo neovisna tijela za borbu protiv korupcije kao što su Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ili Državna revizija koje imaju probleme u svom poslovanju jer se ne osiguravaju dovoljna financijska sredstva ili dovoljni radni uvjeti da se mogu brže provoditi postupci.”, objasnila je predsjednica TIH-a.
“Krenemo li od Vlasti, prvo bi političari trebali transparentno prikazivati svoje rezultate i stanja”, jasno će Budimir. “Ne mogu oni ukazivati na druge da su nepošteni, netransparentni i međusobno se prozivati a da istovremeno ista pravila kod njih ne vrijede. Građani im tada ne mogu vjerovati”, rekla je Budimir koja kao jedan od loših primjera borbe protiv korupcije vidi u Lex Agrokoru. “Da je Povjerenstvo za Agrokor počelo raditi odmah, a ne sa sedam mjeseci zakašnjenja, donijelo bi zaključke i cijelu situaciju bi učinilo vidljivijom javnosti”, smatra Budimir.
Predsjednica TIH-a spomenula je nekoliko važnih činjenica koje ukazuju na lošu borbu protiv korupcije u Hrvatskoj.
“Borba protiv korupcije nije zadatak samo Plenkovićeve Vlade već i bilo koje druge, kako prošle tako i buduće Vlade, ali i svih nas, jer je korupcija najveći Hrvatski problem. Ona osiromašuje građane. Tjera hrvatske građane da napuste Hrvatsku.”, navodi Budimir te istovremeno podsjeća kako nijedna velika korupcijska afera u Hrvatskoj nije okončana, niti je pravovremeno provedena niti je proveden normalan sudski postupak kako bi krivci bili kažnjeni. “Pravosuđe koristi čitav niz pravosudnih praznina da bi se postupci odugovlačili, što je vrlo loše za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj.”, smatra Budimir.
“Nažalost, u ovom trenutku ne postoji zdrav dio društva koji bi mogao potegnuti promjenu. Zbog toga se stječe dojam da su ljudi potpuno apatični. Borba protiv korupcije je borba za jednake šanse i pravedno društvo, a to bi značilo da su u društvu postavljena pravila koje ćemo mi kao građani poštovati. Ukoliko se stalno mijenjaju pravila, onda ne možete očekivati niti provođenje istih. Glavna funkcija države je da uspostavi pravila.”, rekla je Budimir koja također napominje kako je borba protiv korupcije kontinuirani proces i rezultati ne mogu biti vidljivi odmah posebice zbog toga što je u društvu potrebno utvrditi uzroke nekih pojava, a ne stalno rješavati posljedice.
“Glavni problem našeg društva je što imamo kulturu koja nije dosegla demokratske standarde u smislu poštivanja propisa i zakona.”, zaključuje Budimir i uzima za primjer poslodavce i neisplate plaća posloprimcima, što je samo jedan od oblika nepoštivanja zakona. Također, spominje i plaće u javnom sektoru, koje, kako kaže, malo povećaju pa ukidaju. I kako očekivati da ti djelatnici budu lojalni sustavu ako im se prava preko noći ukidaju, pita se Budimir.
Davorka Budimir smatra kako je s ulaskom Hrvatske u EU borba protiv korupcije zaustavljena.
“Da bismo ušli u EU morali smo zadovoljiti neke kriterije, mi smo dobili prolaznu ocjenu. Ako je to napravljeno bez temeljite pripreme i stvarne volje u društvu, nema rezultata”, smatra Budimir koja naglašava kako smo svi u društvu odgovorni za borbu protiv korupcije. U osnovnoj i srednjoj školi, primjerice učenik ima pravo biti pravedno ocijenjen za svoje znanje, a onaj tko radi bi trebao dobiti plaću s obzirom na svoje rezultate rada, zaključuje predsjednica TIH-a, Davorka Budimir.
