Dekan Građevinskog fakulteta: Potkraj lipnja očekuje se prva gradnja

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić u emisiji “U mreži Prvog” rekao je kako je u utorak održan sastanak u Ministarstvu graditeljstva na kojem su predstavnici Ministarstva i stručnjaci tražili model kako da budu konkretni, učinkoviti i da realizacija obnove nakon potresa bude kvalitetna. Promatrane su dvije varijante – kako obnoviti ruralni dio i kako što prije početi s gradnjom kuća na tom području te kako pristupiti obnovi u gradovima.

– Postavljeni su sljedeći koraci – da seizmolozi i geolozi daju informacije o terenu, nakon čega slijede geotehnički istražni radovi i izrada elaborata. Paralelno arhitekti trebaju izraditi tlocrte kuća koje su prihvatljive za to područje, slijede projekti temelja, projekti kuća koje se odabiru kao tipska rješenja i nadamo se da će potkraj lipnja slijediti prva gradnja, rekao je Lakušić.

Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreb rekao je da se na Banovini u malo manje od mjesec dana napravilo 10 puta više nego što se napravilo u Zagrebu.

– Ovo je dobar pristup kojim se ide, tu je pristup da se vrati i gospodarstvo pa da se jedan dio proizvodnje građevina organizira u tom području, rekao je Križić.

Urbanističko snimanje situacije

Istaknuo je kako je u ovom trenutku bitno urbanističko snimanje cijele situacije kako bi se prepoznale zone građevinskog naselja te jesu li i dalje održive kao takve.

– Gradovi moraju upravljati svojim građevinskim područjima na održiv način. Trebat će izmapirati cijelu površinu, pogotovo s aspekta geoloških i geotehničkih podloga. Na Banovini to ide jako dobro i nadam se da će se ta iskustva organizacije prebaciti na Zagreb, rekao je Križić.

Lakušić je istaknuo kako nakon prvih obilazaka kuća idu detaljni pregledi i istražni radovi. Ako je kuća toliko oštećena i vidljivo je da je za rušenje, onda se neće provjeravati njena potresna otpornost.

– Ako zemljište ima problem s klizištem, radi se na novoj parceli, da li gradskoj ili zamjenskoj, pri čemu postojeću vlasnik mora vratiti gradu ili otkupiti novu. Mora se promišljati da zgrada mora biti potresno otporna jer to je jedino što je ljudima jamstvo da će poslije mirno živjeti, kaže Lakušić. Zbog toga zakon predviđa seizmički certifikat, dokument kojim se potvrđuje kvaliteta zgrade.

Marko Turudić s Pravnog fakulteta u Zagrebu poručio je kako će Pravna klinika fakulteta pomoći građanima sa svom dokumentacijom, ali ističe kako određeni dio odgovornosti moraju snositi vlasnici. Nada se da će se veći krug pravnih stručnjaka uključiti u pružanje besplatne pomoći u Zagrebu i Banovini.

Kako zadržati ljude?

Glavni problem je kako zadržati ljude u Banovini? Lakušić napominje da bi gospodarstvima na tom području trebalo omogućiti sufinanciranje potpomognuto sredstvima EU-a kako bi im se osigurale olakšice za pokretanje proizvodnje.

– Nećemo moći aktivirati sve pogone, ali možda možemo neke druge aspekte gospodarstva i tako osigurati da će u idućem razdoblju u tim kućama koje obnavljamo netko živjeti, a to će se dogoditi jedino ako imaju gdje raditi i ako država pokaže da se brine, zaključuje Lakušić.

Problem dokumentacije

Križić strahuje da bi najveći problem mogao biti to što se država od prvog dana postavlja kao investitor.

– Živimo u društvu u kojem privatni investitor investira u svoju nekretninu, a država je ta koja mu osigurava kvalitetan i siguran pravni okvir i određene instrumente po kojima može tu svoju investiciju odraditi, kazao je.

Ističe kako je tema dokumentacije nepravedno potencirana jer je to nešto, kako je rekao, što kao građani moraju imati za svoje nekretnine.

– Tema vlasništva od prvog zakona je problem jer su neke stvari loše napravljene, ovo je bio trenutak kad smo trebali spoznati da je dosta toga i da država mora angažirati maksimalan resurs da se to počne rješavati, kaže Križić.

– I dalje govorimo o 100 posto konstrukcijske obnove. Po Banovini jako puno obnovljenih kuća nema fasadu jer nitko ljude nije potaknuo da ih napravi. Ne smijemo dopustiti da se to sada dogodi – da ljudima osiguramo konstrukciju, kuću koja se neće srušiti, a ostale aspekte ne razmatramo. Moramo poticati privatne vlasnike da idu u tom smjeru, kaže Križić.

Kako bi se taj postupak ubrzao, Lakušić je rekao da je Fond počeo po pojedinim gradovima imati konzultante i centre kako bi građani doznali što im je sve od dokumenata potrebno.

Osjećaj nejednakosti

Građane muči osjećaj nejednakosti. Turudić je rekao da je jedini način kojim se može jamčiti jednako postupanje prema svima taj da se u startu kaže da će se svima snositi troškovi obnove od 100 posto, ali napominje da to nije moguće.

– Je li bilo nespretnosti, apsolutno da jest. Ovo je situacija bez presedana, ali neki dio se mora rješavati u hodu, a to je moguće jedino ako svi dionici pravilno nastupaju prema vladajućima i upućuju na nesklade u postupanju, kaže Turudić.

Istaknuo je kako brzina ne smije dovesti u pitanje procedure koje su uspostavljene.

– Ako idete tim putem, umjetno dovodite u sukob načelo pomoći našim sugrađanima s načelom prava svih ostalih građana da imaju uvid u to kako se novac iz proračuna troši. Što se tiče same brzine, često smo vidjeli istupe da je sama javna nabava protivna toj brzoj obnovi. EU je donio smjernice da se rokovi u postupcima javne nabave mogu znatno skratiti, a žalbe se u Hrvatskoj podnose u 7-8 posto slučajeva postupaka javne nabave i ne vjerujem da bi to bio problem, zaključio je.