Mnogi Zagrepčani pokušavaju pronaći nekakvu utjehu jer je prošlo deset mjeseci od prvog potresa, a državna obnova još nije počela i sigurno neće još nekoliko mjeseci. Zato kreću natječaji za obnovu javnih institucija, koje će se financirati iz 683 milijuna eura, koji stižu iz Bruxelles.
Građani Zagreba ispunjavaju obrasce za pomoć pri obnovi. No, mnogi imaju problema te traže pomoć od gradskih službenika.
“Imam dvorišnu zgradu na koju se tijekom prvog potresa u ožujku srušila susjedna zgrada i urušio moj međukat i krov pa sad čekam da vidim što će biti s ovim prijavama”, rekao je Jurica Grosinger.
Gospođa Nevena popravila je stan i raspituje se o nadoknadi troškova.
“Račun s PDV-om je 16 tisuća kuna. Ja sam u mirovini i to mi je bilo od ostavine kako sam otišla u mirovinu i mislila sam putovati, ali ništa od toga”, kaže Nevena Martinović.
Građani mogu dobiti informacije o obnovi i potrebnim papirima.
“Većina građana je starije životne dobi, vrlo malo ih se služi aplikacijama e-građanin i sličnim platformama. Dakle, koliko sam ja doživio oni preferiraju tu usmenu riječ”, rekao je Matej Pećar, službenik grada Zagreba.
Ministar Horvat i dalje uvjerava – proces prijave nije kompliciran.
“Jedni sugeriraju da je set dokumenata vrlo složen i kompliciran, a onda u nekom mediju vidimo one koji su to napravili u jedno poslijepodne”, napominje ministar Darko Horvat.
“Za ispunjavanje prijave u jednom poslijepodnevu treba imati arhitektonsko ili pravno predznanje”, tvrdi Matej Pećar.
Zagrepčani nisu mogli čekati državu pa su mnogi sami krenuli obnavljati. Grad će za dio javnih ustanova tražiti povrat novca iz fonda Europske unije. Premijer najavljuje da prva tri natječaja za javne zgrade idu ovaj tjedan.
“Ne kasnimo s obnovom jer su sredstva došla prije četiri tjedna. Sve je u okvirima. Mi smo uvijek govorili da će sve dugo trajati jer deset sekundi potresa je minimalno deset godina obnove”, kaže premijer Andrej Plenković.
Deset mjeseci poslije prvog potresa šetnja u dijelovima centra i dalje nije najsigurnija. Stoga, intervencije su vrlo često potrebne, a najčešće zbog padanja žbuke.
“Nije čudno što nas i deset mjeseci nakon potresa zovu vezano uz sanacije jer je to jedan dugotrajan proces. Nakon prvog potresa u ožujku uslijedio je onaj nedavni petrinjski, dodatno je destabilizirao građevine koje prijete tu da padnu na ulicu”, govori Marko Rakovac, visinski radnik.
Novi potresi prijete i Podsljemenu pa i oni traže od premijera proglašenje katastrofe. Za žute i crvene naljepnice traže što hitniju gradnju zamjenskih, tipskih montažnih kuća koje bi država financirala u stopostotnom iznosu, piše dnevnik.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
