I žene su među žrtvama u novootkrivenoj grobnici kod Vukovara

grobnici
Foto: snimka zaslona

U novootkrivenoj masovnij grobnici – i ostaci ženskih tijela

Nastavljaju se istraživanja na novoj masovnoj grobnici koja je otkrivena ispod smetlišta nedaleko od Vukovara. Prve antropološke procjene govore da je riječ o starijim osobama, ima i žena, a Vukovarci slute o kojim bi se žrtvama moglo raditi. Ključne odgovore dat će forenzika.

Majka 19-godišnje Jelene Pančić nada se u grobnici naći ostatke svoje kćeri

Gospođa Milka svoju Jelenu traži 30 godina. Nova grobnica probudila je nadu. “Budi nadu zato što je ipak nešto krenulo”, govori Milka Pančić, majka ubijene i nestale 19.godišnje braniteljice, prenosi dnevnik.hr.

Pregledana je trećina terena. Pronađeno je pet, pa još toliko tijela. Radi se i dalje. Istraživanje na ovoj lokaciji počelo je prije dvije godine, područje je suženo na 15.000 četvornih metara, a pronalasku masovne grobnice prethodilo je krčenje šume.

Jelena Pančić zadnji je put viđena živa u školi u četničkom uporištu Borovu selu

Na obilježavanju masakra koji se dogodio nakon pada Vukovara 18.11. prošli je tjedan bila i izvršna direktorica udruge U ime obitelji. Dr. Markić je sa suprugom i sinom sudjelovala u koloni koja 19.11. kreće od nekadašnjeg Borovo komerca do Trpinjske ceste. Nakon služenja mise zadušnice za sve ubijene u župi Gospe Fatimske članovi obitelji ubijenih – nestalih i onih čija su tijela pronađena – obišli su stratište na Dunavu. Ono se nalazi u nakadašnjem četničkom uporištu Borovu selu. Zatim su obilježili masovnu grobnicu u blizini Borova, na životinjskoj farmi Lovas. Jelena Pančić imala je samo 19 godina kad je ubijena. Sudjelovala je u obrani Vukovara. Odvedena je iz Borovo komerca i zadnji put sa skupinom žena zadnji put viđena zarobljena u četničkom uporištu Borovu, u osnovnoj školi. Dr. Markić je na svom Facebooku objavili fotografije i duboku tugu u susretu s majkama i članovima obitelji koji još traže tijela svojih ubijenih nakon što su zarobljeni od JNA i četnika.

grobnici

Dr. Željka Markić o pokolju 19.11.1991.: Nema mira bez pravde!

Dr. Markić je na svom Facebooku 20.11.2021. objavili fotografije i duboku tugu u susretu s majkama i članovima obitelji koji još traže tijela svojih ubijenih nakon što su zarobljeni od JNA i četnika. Ovdje donosimo njezinu objavu:

“Jučer sam po prvi put sudjelovala u koloni u Borovu naselju. Kojom se obilježava pokolj branitelja i civila nakon što su postali ratni zarobljenici u Borovo komercu. Bacili smo vijence u Dunav na mjestu gdje su u Borovu selu, četničkom uporištu, ubili i u Dunav bacili oko 100 ljudi. Kata Zadro, supruga junaka Trpinjske ceste Blage Zadre, mi kaže da su skupinu Hrvatica, kolegica s posla iz Borova, zadnji put žive vidjeli u školi u Borovu selu. Među njima bila je i 19 godišnja Jelena Pančić. Njezina mama se još nada naći njezine kosti. Duša boli kad se uđe u sadašnjicu, stvarnost tih obitelji koje tragaju za svojim voljenima, kad se sluša o mučenjima kojima su bili izloženi prije nego su ubijeni. A u istom tom Borovu stoji spomenik organizatoru pobune i ubojstva hrvatskih policajaca Šokočaninu. Nema pravog mira bez pravde!”

grobnici

Među zakopanima i žrtve s Trpinjske ceste?

“Nova grobnica mjesto je i ratnog zločina. Uključeni su krim policija, Državno odvjetništvo, SOA.

“Kažu da su to većinom starije osobe i mi sumnjamo da je to možda tamo Trpinjska cesta”, predviđa Manda Patko iz udruge Vukovarske majke.

Informacija o lokaciji došla je iz više izvora, taji se kojih, zbog budućih istraga. Na širem vukovarskom području još je 386 nestalih.

“Kad dobijemo obavijest da ima negdje nešto, to se ide odmah istraživati, ne kopa se odmah, nego idu prvo psi, idu dronovi“, dodaje Petko Marini Bešić Đukarić.

Prema podacima Ministarstva branitelja, u posljednjih pet godina u toj županiji istraživano je 99 lokacija, pronađeni su ostaci 18 osoba. Kritika ipak ima.

Mlinarić: slučajno je pronađeno jedno tijelo

“Pronađeno je jedno tijelo prije 10 dana na starom Katoličkom groblju u Vukovaru. Nažalost, hrvatska država nije ni pregledala groblje. Netko je obnavljao svoju grobnicu i kad se otvorilo ploča, umjesto jednog kovčega, bila su dva“, kaže Stipo Mlinarić, saborski zastupnik DP-a.

U Ministarstvu kažu da je riječ o tri tijela pronađena prije dva i pol mjeseca.

“Do sada je sveukupno pregledano 211 grobnica za koje su postojale indicije da bi u njima bile pokopane osobe stradale tijekom agresije na Vukovar. Ekshumirani su posmrtni ostaci 42 osobe, uključujući i ekshumaciju iz rujna 2021., a od 39 ranije ekshumiranih posmrtnih ostataka identificirane su 24 osobe”, navode u Ministarstvu.

Tko je u masovnoj grobnici otkrit će forenzika

Postupak identifikacije drugi je korak do istine. Uz patologe, antropologe i stomatologe, forenzičari čine ključnu kariku.

“Tada zapravo kreće, ja bih rekao, razdvajanje onih uzoraka koji su nama iznimno značajni, to su zubi, to su duge kosti, kreće čišćenje“, objašnjava stručnjak za forenziku Dragan Primorac.

Pomažu lančići, dokumenti. Najvažnije je pronaći i umnožiti DNK.

“Mi je pohranjujemo u našu novu DNA bazu podataka skeletnih ostataka i jednostavno je mečiramo ili uspoređujemo sa svim uzorcima DNA članova obitelji kojima netko u Republici Hrvatskoj nedostaje”, dodaje.

Protok vremena, vrsta tla ili u ovom slučaju smetlište, mogu otežati, no Hrvatska ima tehnologiju i veliko iskustvo.

“Mi to već sada radimo na velikim velikim vjerojatnostima koje su 99,999”, kaže Primorac.

Ovisno o stanju posmrtnih ostataka, rezultati stižu za nekoliko dana ili mjeseci.

“Hvala Bogu da će netko ipak pronaći svoje i da će naći svoj mir”, zaključuje Milka Pančić.

A onda se otvara i posljednje pitanje: Tko je počinitelj i hoće li odgovarati?

Primorac: “Istinu je nemoguće zaustaviti”

“Budući da se radi o velikom vremenskom razmaku, vjerojatno će ključnu ulogu imati DNA tehnologija. Bez obzira radilo se o analizi genomske DNA, koju nasljeđujemo 50 posto od oca i 50 posto od majke, ili mitohondrijske DNA koja se nasljeđuje isključivo majčinskom linijom”, rekao je.

Primorac dodaje da je Hrvatska ranih 90-ih strateški razmišljala i pohranila uzorke krvi rodbine članova obitelji svih nestalih u Republici Hrvatskoj.

“To će sada biti ključno jer je nažalost velik broj ljudi umro i mi danas ne bismo mogli doći do bioloških uzoraka s kojim ćemo u konačnici usporediti rezultate DNA rezultate s ostataka koje smo pronašli u masovnoj grobnici”, rekao je.

Primorac je rekao i da se po pitanju masovnih grobnica s početka Domovinskog rata može primijetiti arogancija počinitelja.

“Oni ih nisu ni prikrivali. Masovne su grobnice jednostavno organizirali uz cestu, put, smetlišta. Nisu nikada ni pomišljali da na tom teritoriju neće ostati u budućnosti. Kako je vrijeme prolazilo, oni su masovne grobnice radili na drugim lokacijama. U nekoliko slučaja imamo i transfer posmrtnih ostataka”, objasnio je.

“Nama je danas iznimno važno od ljudi dobiti podatke o tome od ljudi koji s time ne mogu niti živjeti normalno i jednostavno. Isto tako, uzdam se da će nam lokacije poput ove pomoći da otkrijemo susjedne. Nađeno je relativno malen broj tijela, ali nemojte posumnjati u to da je moguće da u neposrednoj blizini imamo nekoliko drugih”, dodao je.

Iako je DNA tehnologija omogućila velik napredak u identifikaciji, Primorac je istaknuo da još uvijek postoji problem protoka vremena.

“Ja stalno šaljem samo jednu poruku: ‘Istinu je nemoguće zaustaviti.’ Mi kao znanstvenici i liječnici ćemo učiniti sve da do nje dođe”, rekao je.

Kako izgleda postupak identifikacije tijela pronađenih u masovnoj grobnici?

Primorac je objasnio kako izgleda postupak identifikacije posmrtnih ostataka.

“Razvrstavaju se skeletni ostaci prema veličini, duljini kostiju, statusu i svemu onome što nam može pomoći u preliminarnoj identifikaciji. Mi još uvijek imamo dio ljudi koji pored sebe imaju dokumente, lančiće, satove ili nešto što bi moglo u toj fazi biti ključno”, rekao je.

“U konačnici, skeletni ostaci se transportiraju na zavod za patologiju. Tada kreće izdvajanje uzoraka koji su nama iznimno bitni: zubi i duge kosti. Kreće čišćenje kako bi se riješilo pitanje bakterijske kontaminacije”, dodao je.

Na kvalitetu očuvanosti DNA, nastavio je Primorac, može utjecati i razina kiselosti tla pa stanje DNA zna ovisiti o dijelu Hrvatske gdje je masovna grobnica pronađena.

“No, idemo poći od pretpostavke da ćemo uspjeti sačuvati DNA, da ćemo je uspjeti umnožiti. U tom je trenutku pohranjujemo u našu novu bazu podataka skeletnih ostataka i uspoređujemo ju s uzorcima DNA članova obitelji nestalih”, rekao je.

Sve to, dodao je, se danas može napraviti u nekoliko dana i već se treći ili četvrti dan može DNA pronađen u masovnoj grobnici uspoređivati s DNA i baze članova obitelji nestalih.

Primorac je na kraju razgovora rekao koliko se šanse da će se identificirati posmrtni ostaci osoba u jučer otkrivenoj masovnoj grobnici: “Ja bih rekao da su velike šanse da se dobije uzorak i u konačnici utvrdi identitet osoba koje su tu stradale, koje su tu ubijene.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr
Photo: Narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.