Proteklu godinu pamtit ćemo po mnogim negativnostima, izazovima i rizicima, ali i dobrim i ohrabrujućim događanjima. Početak godine obilježila su velika previranja vezana uz cijepljenje i odnos prema korona-krizi. Nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu ova tema došla je u primarni fokus, a pitanja vezana uz korona-krizu pala su u treći plan. Politika tzv. lockdowna i rat u Ukrajini doveli su do ekonomskih disfunkcionalnosti. Nastupila je visoka inflacija, a nastali su i veliki potresi na energetskim tržištima, piše Davor Dijanović za HKV.
Što je još obilježilo prošlu godinu?
Prošlu godinu obilježili su prosvjedi u Iranu, napetosti između Srbije i Kosova, politička kriza u Bosni i Hercegovini, ali i smrt mnogih poznatih osoba kao što su kraljica Elizabeta, Pele i Benedikt XVI. Konzervativce diljem svijeta obradovala je odluka američkog Vrhovnog suda kojom je ukinuta ustavna/savezna zaštita „prava“ na pobačaja.
Nakon ove odluke u velikom broju američkih država zabranjen je pobačaj, a samo u Teksasu broj pobačaja do kraja godine smanjen je za 60 posto.
Prvoga dana ove godine Hrvatska je ušla Schengen i eurozonu. Kakve će to imati posljedice za standard građana vidjet ćemo u skoroj budućnosti. Kako god, Hrvatska se odrekla monetarne suverenosti (na žalost, i kad ju je Ukrajina formalno imala rijetko ju je koristila), a prelazak na euro mnogi su iskoristili za vrlo dosjetljivo zaokruživanje cijena koje će dodatno stanjiti skromne kućne proračune mnogih obitelji. Ako ništa drugo, barem su nas nogometaši ponovno razveselili…
Događaj koji je najviše obilježio 2022. godinu nedvojbeno je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu. Ovaj je događaj definitivno srušio liberalnu paradigmu međunarodnih odnosa i surovi realizam nametnuo kao dominantnu perspektivu. Stjecanje teritorija silom ponovno se za određene države pokazuje važnijim od trgovine i ekonomske međuovisnosti. Međunarodnu scenu ponovno obilježavaju neohladnoratovski modeli ponašanja, sukobi velikih sila, proxy obračuni te borba za resurse i utjecaj. Probijene su sigurnosne barijere i proširene granice mogućeg.
Što nas očekuje?
Nije isključeno da nas u idućoj godini očekuje aktiviranje novih žarišta. A njih je poveći broj. Od Kosova, Sirije, Gorskog Karabaha pa do odnosa Grčke i Turske. Osim toga, treba jasno istaknuti da nova strategija američke nacionalne sigurnosti – iako jasno detektira Rusiju kao prijetnju – kao glavnoga strateškog rivala sposobnog za preoblikovanje međunarodnog poretka označava Kinu. To znači i moguće probleme oko Tajvana i Južnokineskog mora.
No znači i rivalstvo na globalnoj razini. Kina, što putem inicijative „Pojas i put“ što na druge načine, jača svoj utjecaj na Bliskom istoku, u Africi, ali i Latinskoj Americi. Rivalstvo Washingtona i Kine presudno će oblikovati budućnosti međunarodnih odnosa 20. st. Amerika se pritom odlučila za istodobno dvostruko obuzdavanje Rusije i Kine, a vrijeme će pokazati koliki su kapaciteti za takav pothvat.
U idućoj godini možemo očekivati nastavak rata u Ukrajini (tek bi stvaranje pat pozicije za obje strane moglo Kijev i Moskvu dovesti za pregovarački stol), moguće aktiviranje pojedinih žarišta koja smo spominjali, a izgledno je da nas očekuje i nova migrantska kriza. Živimo u vremenima rušenja staroga poretka. U vrlo opasnim vremenima, uz nadu da kod svjetskih lidera još uvijek postoji minimum zdravoga razuma.
O autoru:
* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
