Internet predstavlja svojevrsni prozor u svijet, naročito mlađim generacijama. Ustvrdio je to i istraživački tim prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece u sklopu međunarodnog projekta EU Kids Online, kojeg se provodi u 33 europske zemlje.
Opći cilj istraživanja bio je steći bolji uvid u navike djece pri korištenju interneta i suvremenih tehnologija, ispitati učestalost i oblike izloženosti djece uznemirujućim sadržajima i nasilju te ispitati zaštitne faktore i ulogu okoline u zaštiti i edukaciji djece i mladih o opasnostima na internetu. U istraživanju je sudjelovalo 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u prakse djeteta na internetu.
Prve rezultate istraživanja predstavili su partneri projekta EU Kids Online, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom, piše tportal. Istraživanje su poduprli i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Većina djece pristup internetu ima uvijek kada želi ili treba. S porastom dobi djeteta raste i mogućnost pristupa internetu pa je ¾ djece u dobi 15-17 godina koja internetu pristupaju kada god to žele.
Najčešće to čine putem pametnih telefona, ali i laptopa, računala… Ipak, prilikom korištenja internetom, tek svaki četvrti ispitanik u dobi od 9 do 14, odnosno svaki treći u dobi od 15 do 17 godina izrazio je zabrinutost za svoju privatnost na internetu.
Da djeca nisu svjesna rizika koji ih čekaju „iza ekrana“ govori i činjenica da svako deseto dijete prihvaća zahtjeve za prijateljstva na društvenim mrežama od strane nepoznatih ljudi. Uz to, ne znaju promijeniti postavke privatnosti na svojim društvenim mrežama te se upuštaju u komunikaciju s neznancima. To čini svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 1/2 djece u dobi od 15 do 17 godina.
Djeca su usmjerena na socijalizaciju i komunikaciju s drugima, što često uključuje nepoznate osobe, a tako nosi i određene rizike sa sobom. Oni se nalaze u razvojnom periodu kada su im odnosi s vršnjacima i drugim ljudima važni, pri čemu su usmjereni na istraživanje i eksperimentiranje u svijetu koji ih okružuje. Tako se i 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina odlučila na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu. To je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina.
Ona djeca koja provode više vremena na internetu spremnija su otići na takav susret. Osim rizika koji idu uz susret s nepoznatom osobom, postoje i rizici vezani uz samu „online komunikaciju“.
Naučite kako djecu obraniti od predatora na internetu
Više od polovice ispitane djece u posljednjih je godinu dana primilo povređujuću ili neprimjerenu poruku, jedan dio djece je bio i zastrašivan, a čak 2/3 djece na internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe, a da im nije bila namjera vidjeti ih. Neprimjereni, seksualizirani sadržaji očito su vrlo lako dostupni, a djecu je potrebno educirati i podučiti kako kontrolirati sadržaje kojima su izloženi.
Uloga roditelja vrlo je važna u medijskom opismenjavanju djece, a istraživanje pokazuje kako roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi. Također, mlađu djecu puno češće nadziru, a jednako tako i savjetuju što učiniti ukoliko ih netko uznemirava na internetu.
Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je ovo vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojno obrazovnih institucija’, istaknuo je Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online.
Podsjetimo, o određenoj vrsti ovisnosti o internetu, mobitelima ili video igricama govorilo se i na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji u organizaciji udruge „U ime obitelji“.
Ovisničko ponašanje o internetu i tehnologijama nije uvršteno u klasifikacije sustave bolesti, ali postoje zajednički simptomi koji se manifestiraju. Umor, problemi sa spavanjem, otežan vid, bolovi u vratu, pad imuniteta, manjak bavljenja tjelovježbom… Mnogo je pokazatelja pretjeranog korištenja računalom, a kod djece se ovisnost o internetu može povezati i s neprijateljskim ponašanjem, hiperaktivnošću ili depresijom, naglasila je Sanja Jandrić iz Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek.
Opasnosti video igara naglasio je i Danijel Labaš s Hrvatskih studija, jedan od članova istraživačkog tima spomenutog istraživanja. Slabljenje školskog uspjeha, zloporaba alkohola i droga, slabljenje odnosa s roditeljima i prijateljima i nasilje samo su neki problemi koje se može vezati uz video igre. Ipak, zabrana nije strategija već je potrebno medijsko opismenjavanje društva i uključenost svih slojeva u edukaciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/tportal/hrkids.online
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.