Dobrović o Plenkovićevim optužbama za Krš-Pađene: ‘Izjava u kontekstu obrane neobranjivog’

Foto: fah

Hrvatski sabor je prošli utorak glasovao Interpelaciji Domovinskog pokreta kojom se od Vlade tražilo dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene koji je vodila tvrtka C.E.M.P., te sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša, HROTE-a, HERA-e i HBOR-a vezene uz taj projekt. Interpelacija nije prošla jer je 76 zastupnika glasovalo protiv, 52 zastupnika su je podržala, a 2 su bila suzdržana. To je premijer Andrej Plenković komentirao ustvrdivši da “iza toga stoji bivši Mostov ministar zaštite okoliša, pravednik Dobrović”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Plenković krivi Dobrovića: Što su Vrdoljak i Ćorić radili oko vjetroparka?

S obzirom da ga vladajući prozivaju, pitali smo bivšeg Mostovog ministra zaštite okoliša i energetike dr.sc. Slavena Dobrovića o ovoj temi.

“Ironična izjava predsjednika Vlade u kojoj spominje mene kao pravednika izrečena je u kontekstu obrane neobranjivog. Projekt ima dugu povijest i potpuno neobično stjecanje statusa povlaštenog proizvođača (zasluga vlade SDP-a i ministra Vrdoljaka) kojim se garantiraju dugogodišnji poticaji na svu isporučenu energiju. Ministar Ćorić je poništio rješenje iz mog mandata o potrebi izrade Glavne ocjene ignorirajući u ime Republike Hrvatske Direktivu o staništima ( europsko pravo?!). Tim činom je projektu otvorio vrata uz zadržavanje istih povlastica, a sve uz prozirno obrazloženje prijetnje od tužbi i konzultiranja s DORH-om. Pitam se koji naziv bi se ovom ministru mogao dodijeliti? Pravednik sigurno ne, čak niti uz najveću ironiju”, kaže Dobrović za Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Isto vrijedi i za brojne HDZ-ove, ali i njima srodne HNS-ove i slične funkcionere čiji su postupci često u suprotnosti s općim dobrom. Bit će posebno zapamćeni po upornom rasipanju europskog i domaćeg javnog novca zalažući se za iznimno skupa komunalna rješenja koja nisu sposobna ispuniti svrhu, ali zato stvaraju ogromne ugroze za okoliš i zdravlje ljudi. Vrijedi se prisjetiti pet zadnjih centara za gospodarenje otpadom procijenjenih na dvije i pol milijarde kuna koje je ministar Ćorić potpisao u zadnje dvije godine (unatoč pet do deset puta jeftinijoj, funkcionalnoj alternativi). Zbog jednog od njih, Lučinog Razdolja kod Dubrovnika, zauvijek ćemo izgubiti dragocjeni ekosustav Malostonskog zaljeva i tradicionalni uzgoj svjetski poznatih kamenica. Kakvi su to ljudi kojima opće dobro, a posebno dragocjeni okoliš često djevičanske čistoće ne da nije svet, nego kao da im ništa ne znači? Sad bi već svima, pa i najtvrdokornijim glasačima iste stranke moralo postati jasno kako je mnogima iz ove političke elite novac glavni i jedini motiv za njihov politički rad”, zaključuje.

Projekt Krš-Pađene započet u Sanaderovo, a nastavljen u Milanovićevo vrijeme

Podsjetimo smijenjena državna tajnica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac uhićena je 29. svibnja u operaciji USKOK-a te se sumnjiči za niz koruptivnih radnji među kojima su i one vezane uz aferu vjetropark Krš-Pađene koje predstavljaju jednu od najvećih investicija u Hrvatskoj, tešku oko 1,9 milijardi kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istražitelji sumnjaju da je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto.

>Vidović Krišto Hrebaku: ‘Gospodin transparentni sudjeluje u zaštiti korupcije’

Taj projekt započet je za vrijem Vlade Ive Sanadera, a nastavio se za vrijem Vlade Zorana Milanovića. Istraživački novinar Gordan Malić pisao je kako se Milanović spominjao glede mogućeg pogodovanja projektu vjetroelektrana jer je u zadnjem danu mandata njegove Vlade, na staru godinu 2013., dan prije isteka roka primjene starog-postojećeg tarifnog sustava ishodio povlaštenu cijenu od HERA-e, čime je osigurano dodatnih milijardu kuna poticaja C.E.M.P.-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je riječ o ministrima koji su odlučivali o vjetroparku Krš-Pađene, Radimir Čačić, bivši ministar gospodarstva u SDP-ovoj Vladi optužio je Ivana Vrdoljaka, također bivšeg ministra u SDP-ovoj Vladi da je projekt vjetroelektrana najviše profitirao u njegovo vrijeme.

Slaven Dobrović, Mostov bivši ministar energetike i zaštite okoliša kazao je da je on taj projekt zaustavio, jer bi bilo koja druga odluka bila protuzakonita, te da je njegovu odluku poništio Tomislav Ćorić dosadašnji ministar energetike i zaštite okoliša u Vladi Andreja Plenkovića. Također, Plenkovićeva Vlada u kolovozu je smijenila pomoćnika ministra Ćorića Domagoja Validžića koji je obuhvaćen istragom protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac te je s njom u tazbinskom odnosu. On je trebao pregledavati dokumentaciju i davati savjete, ali isto tako i pogodovati kroz svoj utjecaj u Ministarstvu da se C.E.M.P.-ovim vjetroelektranama osigura što veća otkupna cijena struje.

Kako je nastao projekt vjetropark Krš-Pađene?

O kakvom je projektu riječ govori podatak da je projekt razvijan punih 16 godina, a prvi put se u medijima spominje već 2006. godine. Tada je objavljeno da njemačka tvrtka BEWAG namjerava graditi četiri, a hrvatska tvrtka Dalekovod i još jedna njemačka tvrtka po jedan vjetropark na području općine Ervenik, koja u to vrijeme nije imala niti jedan gospodarski subjekt, a njeno stanovništvo se bavilo isključivo poljoprivredom i stočarstvom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom 2007. godine HEP je potpisao dva sporazuma o suradnji na razvoju projekata vjetroelektrana – jedan s austrijskim tvrtkama Verbundom i BEWAG-om (koje su u Hrvatskoj prisutne preko svoje tvrtke kćerke C.E.M.P. u jednakom udjelu njihova vlasništva), a drugi s dugogodišnjim HEP-ovim partnerom, Dalekovodom.

Kako se navodi u Vjesniku HEP-a iz 2009. godine vjetroelektrana Krš-Pađene trebale su biti u 50 postotnom vlasništvu HEP-a odnosno HEP-ove tvrtke kćeri HEP OIE.

HEP ulaže milijune, a potom izlazi iz projekta bez traženja naknade

Međutim HEP OIE dobrovoljno izlazi iz projekta 2013. iako je do tada uložio milijune kuna, pri tom ne tražeći nikakvu naknadu, pisao je HRT, te čak nastavlja s gradnjom na lokaciji Krš-Pađene potrebnih za vjetropark. Pri tome treba dodati kako je HRT 2016. godine upozoravao da će građani samo za poticaje za energiju iz vjetroelektrane u sljedećih 15 godine platiti nekoliko milijardi eura, a HEP od toga neće imati ništa.

Što se tiče samog projekta Krš-Pađene on se nastavlja do danas, ali tvrtku C.E.M.P. preuzima grupacija Lager iz Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Milenko Bašić.

Bašić je poslovno prisutan u Hrvatskoj od 2002. kada njegova hrvatska tvrtka od Grada Zagreba kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.

Tvrtka Lager koja stoji iza C.E.M.P.-a je vodeći lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, a 2017. godine potpisala u Budimpešti memorandum o suradnji s kineskom tvrtkom China Energy Group za investiciju u termoelektranu na ugljen i rudnik Kamengrad u Sanskom Mostu u BiH.

Za projekt težak 1.9 milijardi kuna izabrana Općina Ervenik kojom vlada SDSS

Projekt Krš-Pađene prvi puta se u medijima spominje 2006. godine, a 2008. se našao u Programu ukupnog razvoja Grada Knina, Općina Biskupija, Ervenik, Kijevo i Kistanje.

Među naručiteljima tog plana bila je tadašnja gradonačelnica Knina Josipa Rimac, a izvršitelj tvrtka Appono dok su za metodologiju bili nadležni Darko Tipurić poznat iz afere Indeks na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i poznat po tome što je na neposredan način preko partnera i povezanih tvrtki na tajni način od 2005. kontrolirao tvrtku Dalekovod; te Borna Bebek, Zoran Kovačević, Nikša Alfirević, Sanda Rašić, Mile Sadžak, Damir Skansi, Ivica Filipović i Domagoj Hruška.

Općina Ervenik obuhvaća 5 naselja: Ervenik, Mokro polje, Oton, Pađene i Radučić, te prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1204 stanovnika. U Općinskom vijeću Ervenika sjedi 10 članova SDSS-a i jedan zastupnik nezavisne liste grupe birača.

Osim vjetroparka Krš-Pađene, govorilo se i o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.