Plenković krivi Dobrovića: Što su Vrdoljak i Ćorić radili oko vjetroparka?

Zagreb, 11.11.2020 - Izjave nakon sedme sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na fotografiji Andrej Plenković. foto HINA/ Daniel Kasap/ dk

Hrvatski sabor je u utorak glasovao Interpelaciji Domovinskog pokreta kojom se od Vlade tražilo dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene koji je vodila tvrtka C.E.M.P., te sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša, HROTE-a, HERA-e i HBOR-a vezene uz taj projekt. Interpelacija nije prošla jer je 76 zastupnika glasovalo protiv, 52 zastupnika su je podržala, a 2 su bila suzdržana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Andrej Plenković komentirao je danas interpelaciju ustvrdivši da “iza toga stoji bivši Mostov ministar zaštite okoliša, pravednik Dobrović”.

Plenković: “Niti smo od jučer niti smo naivni i glupi”

Plenković je za Jutarnji list dodao: “Sve što su nastojali argumentirati predlagači iz Domovinskog pokreta su stvari koje pravednik nije poduzeo dok je bio ministar. Vlada RH nije teklić, kurir. Vlada RH na ovakve loše uratke, to su uradci nekih loših učenika i đaka koji se svode na to da se predlagateljima interpelacije dostavi odgovarajući dokument. Dotični loši đaci su mogli dopisom i pravom na informacije od određenih tijela dobiti tu dokumentaciju. Prva taktika bila je istražno povjerenstvo pod temu Janaf. Ne mogu na tu temu pa izmišljaju reference na neku kvaziradnu skupinu koja bi trebala poboljšati rad obavještajnog sustava, rad institucija. Niti smo od jučer niti smo naivni i glupi, nećemo dopustiti da nas loši đaci dovode u neku vrstu političke ofenzive. Ucjenjivanje HDZ-a neće gledati još sto godina i nema potrebe da ja kao predsjednik Vlade dolazim na ovakve interpelacije. Klub HDZ-a je razotkrio sve demagoške napore Domovinskog pokreta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt Krš-Pađene započet u Sanaderovo, a nastavljen u Milanovićevo vrijeme

Podsjetimo smijenjena državna tajnica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac uhićena je 29. svibnja u operaciji USKOK-a te se sumnjiči za niz koruptivnih radnji među kojima su i one vezane uz aferu vjetropark Krš-Pađene koje predstavljaju jednu od najvećih investicija u Hrvatskoj, tešku oko 1,9 milijardi kuna.

Istražitelji sumnjaju da je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Vidović Krišto Hrebaku: ‘Gospodin transparentni sudjeluje u zaštiti korupcije’

Taj projekt započet je za vrijem Vlade Ive Sanadera, a nastavio se za vrijem Vlade Zorana Milanovića. Istraživački novinar Gordan Malić pisao je kako se Milanović spominjao glede mogućeg pogodovanja projektu vjetroelektrana jer je u zadnjem danu mandata njegove Vlade, na staru godinu 2013., dan prije isteka roka primjene starog-postojećeg tarifnog sustava ishodio povlaštenu cijenu od HERA-e, čime je osigurano dodatnih milijardu kuna poticaja C.E.M.P.-u.

Kada je riječ o ministrima koji su odlučivali o vjetroparku Krš-Pađene, Radimir Čačić, bivši ministar gospodarstva u SDP-ovoj Vladi optužio je Ivana Vrdoljaka, također bivšeg ministra u SDP-ovoj Vladi da je projekt vjetroelektrana najviše profitirao u njegovo vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slaven Dobrović, Mostov bivši ministar energetike i zaštite okoliša kazao je da je on taj projekt zaustavio, jer bi bilo koja druga odluka bila protuzakonita, te da je njegovu odluku poništio Tomislav Ćorić dosadašnji ministar energetike i zaštite okoliša u Vladi Andreja Plenkovića. Također, Plenkovićeva Vlada u kolovozu je smijenila pomoćnika ministra Ćorića Domagoja Validžića koji je obuhvaćen istragom protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac te je s njom u tazbinskom odnosu. On je trebao pregledavati dokumentaciju i davati savjete, ali isto tako i pogodovati kroz svoj utjecaj u Ministarstvu da se C.E.M.P.-ovim vjetroelektranama osigura što veća otkupna cijena struje.

Kako je nastao projekt vjetropark Krš-Pađene?

O kakvom je projektu riječ govori podatak da je projekt razvijan punih 16 godina, a prvi put se u medijima spominje već 2006. godine. Tada je objavljeno da njemačka tvrtka BEWAG namjerava graditi četiri, a hrvatska tvrtka Dalekovod i još jedna njemačka tvrtka po jedan vjetropark na području općine Ervenik, koja u to vrijeme nije imala niti jedan gospodarski subjekt, a njeno stanovništvo se bavilo isključivo poljoprivredom i stočarstvom.

Tijekom 2007. godine HEP je potpisao dva sporazuma o suradnji na razvoju projekata vjetroelektrana – jedan s austrijskim tvrtkama Verbundom i BEWAG-om (koje su u Hrvatskoj prisutne preko svoje tvrtke kćerke C.E.M.P. u jednakom udjelu njihova vlasništva), a drugi s dugogodišnjim HEP-ovim partnerom, Dalekovodom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se navodi u Vjesniku HEP-a iz 2009. godine vjetroelektrana Krš-Pađene trebale su biti u 50 postotnom vlasništvu HEP-a odnosno HEP-ove tvrtke kćeri HEP OIE.

HEP ulaže milijune, a potom izlazi iz projekta bez traženja naknade

Međutim HEP OIE dobrovoljno izlazi iz projekta 2013. iako je do tada uložio milijune kuna, pri tom ne tražeći nikakvu naknadu, pisao je HRT, te čak nastavlja s gradnjom na lokaciji Krš-Pađene potrebnih za vjetropark. Pri tome treba dodati kako je HRT 2016. godine upozoravao da će građani samo za poticaje za energiju iz vjetroelektrane u sljedećih 15 godine platiti nekoliko milijardi eura, a HEP od toga neće imati ništa.

Što se tiče samog projekta Krš-Pađene on se nastavlja do danas, ali tvrtku C.E.M.P. preuzima grupacija Lager iz Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Milenko Bašić.

Bašić je poslovno prisutan u Hrvatskoj od 2002. kada njegova hrvatska tvrtka od Grada Zagreba kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.

Tvrtka Lager koja stoji iza C.E.M.P.-a je vodeći lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, a 2017. godine potpisala u Budimpešti memorandum o suradnji s kineskom tvrtkom China Energy Group za investiciju u termoelektranu na ugljen i rudnik Kamengrad u Sanskom Mostu u BiH.

Za projekt težak 1.9 milijardi kuna izabrana Općina Ervenik kojom vlada SDSS

Projekt Krš-Pađene prvi puta se u medijima spominje 2006. godine, a 2008. se našao u Programu ukupnog razvoja Grada Knina, Općina Biskupija, Ervenik, Kijevo i Kistanje.

Među naručiteljima tog plana bila je tadašnja gradonačelnica Knina Josipa Rimac, a izvršitelj tvrtka Appono dok su za metodologiju bili nadležni Darko Tipurić poznat iz afere Indeks na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i poznat po tome što je na neposredan način preko partnera i povezanih tvrtki na tajni način od 2005. kontrolirao tvrtku Dalekovod; te Borna Bebek, Zoran Kovačević, Nikša Alfirević, Sanda Rašić, Mile Sadžak, Damir Skansi, Ivica Filipović i Domagoj Hruška.

Općina Ervenik obuhvaća 5 naselja: Ervenik, Mokro polje, Oton, Pađene i Radučić, te prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1204 stanovnika. U Općinskom vijeću Ervenika sjedi 10 članova SDSS-a i jedan zastupnik nezavisne liste grupe birača.

Osim vjetroparka Krš-Pađene, govorilo se i o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.